Polje 02
Biljana Kašić / Donna Haraway
Staying with the Trouble: Making Kin in the Chthulucene
Aktualnost spekulativne fikcije Donne Haraway
Josipa Bubaš za Program vizualne kulture Galerije Događanja
U okviru rubrike Polje Programa vizualne kulture Galerije Događanja, u nadolazećem razgovoru otvaramo prostor za promišljanje jednog od ključnih tekstova suvremene feminističke teorije – Staying with the Trouble: Making Kin in the Chthulucene autorice Donne Haraway. Autorica u navedenom naslovu poziva nas da „ostanemo s nevoljom“, suprostavljajući se narativima linearnog napretka i antropocentrične dominacije. O razvoju praksi odgovornosti koje se ne temelje na iluziji ljudske izuzetnosti, ali i o drugim pitanjima – razgovaraju Biljana Kašić, istaknuta teoretičarka feminističke filozofije i postkolonijalnih studija, i Josipa Bubaš, istraživačica i autorica, u dijalogu koji mapira suvremene oblike kritičke spekulacije.
Razmatrajući Harawayin pojam SF – kao spekulativne fikcije, znanstvene fantastike i spekulativnog feminizma – ovaj razgovor otvara pitanja epistemološke mutacije: što znači znati iz pozicije tijela, vrste, vrste odnosa? Kako misliti s drugim bićima – neljudskim, ktoničkim, tentakularnim – onkraj narativa apokalipse i utopije?
Staying with the Trouble, kako pokazuje Kašić, nije poziv na bijeg, već na misaoni otpor i oblikovanje novih vrsta srodstva. Kin-making kao političko-poetski čin. Kako misliti s problemima, a ne protiv njih? Kako spekulirati ne da bismo pobjegli, već da bismo iznova učili kako ostati, zajedno?
(…) J. B.: Što po vama znači „o(p)stajanje s nevoljom“; kakav je to princip postajanja?
(…) B. K.: Staying with Trouble, prvi dio naslova knjige koja je posrijedi, zapravo znači nositi se s nevoljama, izdržavati s poteškoćama i turbulencijama koje nam nosi vrijeme življenja na zemlji. Ne možemo tek tako odustati ili se skutriti u stranu. Ne smijemo prebrisati vlastitu odgovornost. Živimo, znamo, u uznemirujućim, zbrkanim i zabrinjavajućim vremenima, na što upućuje i sama riječ trouble. Staying with predmnijeva jednu vrstu umijeća, hrabrosti i imaginacije, ali prije svega naloga da postanemo sposobni/e u suradnji s drugima nuditi drske vrste odgovora. Naša zadaća je, umjesto glancanja i prikrivanja poteškoća, prokazati njihova mjesta, napraviti probleme, potaknuti moćne odgovore na razorne događaje i njihova porozna tkiva, kao i poraditi na obnovi znakovito prešućenih mjesta u historiji.
Ukratko, Harawayina nosiva misao usko je povezana s njezinim pozivom da se “ostane i opstane s nevoljama”, što umjesto traženja lakih rješenja ili ignoriranja složenosti situacije, znači suočiti se s bremenitom realnošću svakojake devastacije, napose ekološke, i patnjama koje uzrokuju ljudi. Mnogi/e od nas su u iskušenju hitro rješavati probleme kako bi zamišljenu budućnost učinili navodno sigurnom i stoga redom nastoje raščišćavati sporna mjesta sadašnjosti i prošlosti u ime nadolazeće budućnosti. Protivno toj poziciji, „o(p)stajanje s nevoljom“ ne zahtijeva nikakav specifičan odnos prema vremenima zvanima budućnost. Življenje i „opstajanje s nevoljom“ zahtijeva učenje i kontinuirani napor da se bude istinski prisutan/a u sadašnjosti, a ne zaglibljen/a u stalnom okretanju bilo spram užasne i/ili mitske prošlosti ili apokaliptične i/ili spasonosne budućnosti. Živjeti i o(p)stati s nevoljama i usprkos njima puno je intrigantnije i životnije, i na neki način obveza ljudi da ⸺ pokušaju. Mi smo, na što nas podsjeća Haraway, smrtna stvorenja prožeta i obujmljena s bezbroj nedovršenih konfiguracija mjesta, vremena, stvari, značenja s kojima se valja nositi, čiji smisao valja dokučiti.
Biljana Kašić je feministička i postkolonijalna teoretičarka. Sveučilišna je profesorica u mirovini, jedna od suosnivačica Centra za ženske studije u Zagrebu i članica mnogih feminističkih i antiratnih asocijacija i inicijativa u Hrvatskoj i svijetu. S obzirom na svoju akademsku i aktivističku vokaciju predavala je na raznim sveučilištima diljem svijeta. Područja njezinoga znanstvenog interesa su feministički studiji, post-kolonijalne i dekolonijalne teorije, ženska kultura otpora, kritička epistemologija i etika. Uz voditeljstvo niza istraživanja u svojoj znanstvenoj karijeri, (su)autorica je i urednica brojnih knjiga i studija objavljenih na hrvatskom i drugim jezicima, uključujući Žene i politika mira:Prilozi ženskoj kulturi otpora, 1997.; Gyné politiké ili o političkoj građanki, 2004.; Teaching Subjects in Between: Feminist Politics, Disciplines, Generations, 2006.; Critical Interventions: Thinking Heritage, Decolonising, Crossings (ur. et al.), 2013.; Soggetti itineranti. Donne alla ricerca del sé, 2013.; „Vulnerability“, 2021.; Feminist Trans/Formations: Media, Art, Literature (ur. et al.), 2024. Sudirektorica je međunarodnog poslijediplomskog seminara „Feminisms in a Transnational Perspective“ na Interuniverzitetskom centru Dubrovnik, članica međunarodnog odbora edicije Materia Postcoloniale, Università degli studi di Napoli L’Orientale’ i suradnica portala/časopisa H-Alter, Treća, Feministika, European Journal of Women’s Studies i e-flux.
Josipa Bubaš izvedbena je umjetnica u žanru performansa. Članica je AICA-e, ULUPUH-a, UPUH-a i HZSU-a. Diplomirala je povijest umjetnosti i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirala je na Odsjeku za Interdisciplinarne humanističke znanosti Sveučilišta u Zadru 2020. godine. Kao izvođačica i koautorica sudjelovala je u različitim projektima Od 2012. godine bavi se autorskim radom te stvara izvedbene forme koje koriste vokabular fizičkog kazališta i suvremenog plesa. Izvela je niz performansa na festivalima te u galerijskim, muzejskim i javnim prostorima. Autorica je niza stručnih tekstova kao i intervjua sa suvremenim vizualnim umjetnicama/umjetnicama. Od 2025. godine na studiju je Nove izvedbene prakse na Stockholms konstnärliga högskola/Stockholm University of Arts. josipabubas.com
Cijeli tekst razgovora preuzmite u pdf-u
