Naziv izložbe: Mali princ u Zagrebu
Autorica teksta i izložbe: Ana-Marija Senfner, mag. hist. art. et mag.soc.
Trajanje: 27.5. – 3.6.2024.
Fotografije: Arhiva Centra KNAP / Reina Brabenec
Borongaj voli Malog princa i priča o nastanku lokacije bi se trebala prenositi dalje, a nema boljeg načina od stvaranja uspomena o lijepo provedenom vremenu.
– stanovnik
Kroz izložbu „Mali princ u Zagrebu“ želi se ukazati na jedan bitan segment svakodnevnog života u gradskoj četvrti, pa i šire, na jednu „akciju- intervenciju“ koja je obogatila javni prostor i ukazala na važnost zajednice u malom gradskom mjerilu. Nada Orel, autorica skulpturalnog uređenja „Parka Malog princa“ u Ulici Vladimira Vidrića, zamislila je park od samog njegovog procesa nastanka kao jedan zajednički poduhvat, u čijem nastajanju sudjeluju i najmlađi članovi zajednice, kao rad koji komunicira sa svojim promatračima, posjetiteljima i time oplemenila zelenu površinu na koju je gledala s prozora svojeg stana.
Prateći zatečeni položaj naraslih stabala i ostale vegetacije na prostoru livade, autorica je zamislila šest kamenih blokova koji su postavljeni u središtu zvijezda, a krakovi zvijezda spajaju se jedan s drugim i čine popločeni put do svakog bloka, simbolizirajući tako nebesko prostranstvo. Kameni blokovi su različitih dimenzija, oblika i boja kako bi asocirali na različite ljudske karaktere. U središtu priče je, naravno, Mali princ i njegova ruža izvedeni u bronci na bijelom kamenu, smješteni kod vitkih i elegantnih breza, koji privlače pažnju svakog znatiželjnog prolaznika. Kroz ljetne kiparske radionice s djecom, oblikovanje kamena i skulptura prema priči „Mali princ“ trajalo je od 1985. do 1987. godine kada je svečano otvoren uz prikladno uprizorenje „Malog princa“ u izvedbi „Dječjeg studija Zagrebačkog kazališta mladih“.
Kao nastavak rada, autoričina neostvarena želja bila je proširivanje njegovog geografskog dosega, stvaranje parkova Malog princa posvuda po svijetu, šireći tako bezvremenske poruke koje nam pruža Mali princ, ali isto tako dozivajući ga kroz glas djece: „Ostani s nama Mali prinče, odrasli su zaista čudni … apelirat ćemo zajedno s tobom da svi budemo prijatelji, da budemo odgovorni.“[1] ostavljajući nam u nasljeđe autentičnu ideju materijaliziranu u skulpturama, Nada Orel pokazala je svu plemenitost umjetničkog djelovanja te darovala Malog princa na čuvanje i brigu svim stanovnicima.
O Nadi Orel – autorici Parka Malog Princa
Nada Orel rođena je 1939. godine u Zagrebu. Nakon završene Škole primijenjene umjetnosti, upisuje Pedagošku akademiju te diplomira na Odjelu likovnih umjetnosti. Svoje školovanje nastavlja na studiju kiparstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani, nakon čega prelazi u Zagreb i tamo završava obrazovanje na Odsjeku plastike u klasi prof. Želimira Janeša. Kao glavno obilježje autoričinog djelovanja, treba istaknuti njenu usredotočenost na stvaranje radova koji su u bliskoj interakciji s publikom i usmjerenost prema obogaćivanju zajedničkih, javnih, prostora. Uz Park Malog princa, Orel je za četvrt u kojoj je živjela napravila i druge radove koji i dalje komuniciraju s prolaznicima i stanovnicima gradske četvrti kao što je Urbani Trodimenzionalni strip (1984.) izveden kao putokaz prema Galeriji Događanja ili organizirala različite jednodnevne akcije uključujući u njih djecu kao što je Zmaj Hobit apelirajući tako na potrebu uređenja dječjih igrališta. Umjetnica je kroz svoje radove pokazala što znači stvarati umjetnost za ljude i stvarati umjetnost s ljudima, ostavljajući nam u nasljeđe perspektivu jednog humanog i iskrenog pristupa stvaralaštvu.
[1] Orel, N. „ Mali princ u Zagrebu“, Umjetnost i dijete, 1990., 257.
