Autor: Željko Badurina
Naziv izložbe: Windows Explorer
Trajanje: 3.4. – 26.4.2024.
3.4.2024. / 19h / Galerija Događanja
Otvorenje izložbe i predstavljanje foto-knjige Windows Explorer
Bezrezervno progovarajući o suvremenim fenomenima kroz dugogodišnji umjetnički rad, Željko Badurina, ostajući dosljedan svojoj koncepciji, donosi fragmente nastale kao dokumentacije svakodnevog života. Razvojem tehnologije koja omogućava momentalnost bilježenja, autor kroz medij fotografije, u ulozi foto novinara koju indirektno preuzima, zahvaća obrise kompleksnosti i kontradiktornosti svakodnevnih praksi. Fotografije obuhvaćene pod nazivom Windows Explorer, koje su također dio istoimene foto knjige, presjek su svojevrsnog flaneurskog evidentiranja različitih zatečenih situacija od 2008. do 2023. godine. Tako prezentirani radovi pružaju uvid u još jedan segment Badurininog stvaralaštva, distinktivan u smislu prezentacije fotografija lišenih ikakve montaže i dorade, a opet blisko temama iz svakodnevnog okruženja i kulture koju (re)produciramo, živimo, a koja prožimaju njegov rad.
Sam naziv Windows Explorer višeznačno je određen; počevši od direktne reference na tehnološke tvorevine, njegove simbolike kao alata u pretraživanju društvenih datoteka i pojava u stvarnom, fizičkom okruženju, do istoimene fotografije koja prikazuje umjetnika u brisanju prozora, evocirajući bolji pogled u okolinu i njene nanose koji zaokupljaju Badurinu. U širokom rasponu radova, ističe se nekoliko prevladavajućih tema: produkti konzumerističkog društva i popularne kulture, artefakti urbane opreme svojstvene planiranju naselja tijekom socijalizma u vidu stalka za isprašivanje tepiha, atributi turizma na našoj obali i reference na radove hrvatskih, ali i stranih umjetnika. Tako različiti ostavljeni predmeti svakodnevne uporabe u javnom prostoru postaju Slučajni Ivan Kožarić, ljestve poduprte metlom asociraju na Kožarićevog Hodača (1973.), nemarno ostavljeni madraci na skulpturu iz ciklusa Oblik prostora (1960-te) ili drvena vrata cik-cak naslagana po cesti na Crveni znak (1969.). Motiv meandra Julija Knifera, kao njegovog karakterističnog znaka prisutnog u radovima od 1960-ih, Badurina uočava na kombi vozilu koji kruži po gradu ili ga svjesno inkorporira u svoj portret sa sunčanim naočala koje tako postaju dio potrošačke kulture kao Kniferice. Fotografije motiva prehrambenih proizvoda, kruha, krafni, koje su nonšalantno ostavljeni na pješačkim putovima evociraju rad Mladena Stilinovića, akciju u javnom prostoru Kruhkolači (1998.) u Zagrebu kao dio kolektivnog bunta umjetnika na porezne namete od strane države. Osim situacija koje veže uz radove hrvatskih umjetnika, u naizgled neuglednim konstrukcijama, nastalima iz praktične potrebe, Badurina u Zagrebu okriva konceptualne umjetnike Christa i Jeanne-Claude i njihove projekte omatanja, od različitih uporabnih objekata do arhitektonskih ostvarenja (omatanje VW Bube, 1963., Reichstaga, Berlin, 1995., Slavoluka pobjede, Pariz, 2021.), a donosi i autoreferencu na seriju slika na platnu Vikend slikar kroz motiv obješenog ručnika na balkonu u bliskom susjedstvu.
Uz asocijacije na svijet umjetnosti, autor donosi cijelu paletu simbola potrošačke kulture koju ogoljava kroz njene najbanalnije manifestacije; od fotografija voznih sredstava kao multiplikacije unutar matrixa, nakupine odjeće u trgovini brze mode koju kontrastira s nakupinom odjeće ispred kontejnera, do limenke Coca Cole koja se pojavljuje na neočekivanim lokacijama. Kroz fotografije svakodnevnih situacija svjedočimo otkrivanju društvenih struktura, vrijednosti i njihovom relativiziranju u današnjem društvu, manifestacijama karakterističnih praksi s kojima smo se svi imali prilike susresti, kao što su motivi ostavljenih kolica iz trgovina na nasumičnim mjestima, uzimanje kratkog predaha tijekom kupovine u hramovima potrošačke kulture ili doticanje teme pronalaženja smještaja za boravak na obali. Badurina pronalazi one aspekte koji su nam svima dobro poznati, kojima smo mnogo puta i sami svjedočili te upravo u toj nikad protumačenoj stvarnosti koja nas okružuje leži ironija humorističnog prizvuka. Kroz svoju leću donosi nam uvid u kaotičnost, paradoksalnost i kontradiktornost svakodnevnog modernog urbanog života.
– Ana-Marija Senfner
O autoru
Željko Badurina rođen je 1966. godine u Zagrebu. Diplomirao je na grafičkom odjelu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Miroslava Šuteja 1996. godine.
Član je HDLU-a i HZSU-a. Od 2005. godine radi na projektu mail arta pod nazivom „POST-ART“. Uobičajeno ga zaokupljaju različiti suvremeni fenomeni u sferi vizualne kulture i društvenog života – masmediji, potrošačko društvo te manifestacije kiča na različitim društvenim razinama. Svim dosadašnjim projektima Željka Badurine zajednički su elementi humora, ironije, apsurda, postupci reinterpretacije, simulacije i montaže, često korištenje ready-madea, pop arta kao i njihovo međusobno ispreplitanje. Izlagao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama. Od kolovoza 2012. godine aktivno objavljuje svoje radove i komentare na društvenim mrežama Facebook i Instagram.
Dobitnik je Nagrade Gradskog ureda za kulturu na 3. hrvatskom trijenalu grafike 2003. godine i Nagrade HDLU-a za najbolju izložbu 2013. godine.
Kontakt
badurinaz@gmail.com
https://www.facebook.com/zeljko.badurina
https://zeljkobadurina.wordpress.com/
https://www.instagram.com/zeljko_badurina/
