{"id":5836,"date":"2021-06-15T17:17:40","date_gmt":"2021-06-15T15:17:40","guid":{"rendered":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/?p=5836"},"modified":"2021-11-09T17:19:22","modified_gmt":"2021-11-09T16:19:22","slug":"glazbeni-knap-gudacki-kvartet-porin","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/glazbeni-knap-gudacki-kvartet-porin\/","title":{"rendered":"GLAZBENI KNAP – Guda\u010dki kvartet Porin"},"content":{"rendered":"

DATUM:\u00a017.6.2021. \"\"
\n<\/strong>VRIJEME:\u00a019:30 – 20:30
\n<\/strong>MJESTO:\u00a0Koncertna dvorana<\/strong><\/p>\n

1. koncert 15. sezone Guda\u010dkog kvarteta Porin\u00a0<\/em>
\n<\/strong>
\nGUDA\u010cKI KVARTET PORIN
\n<\/strong>
\nIvan Novinc, violina
\nVal Bakra\u010d, violina
\nLucija Brnadi\u0107, viola
\nNeva Begovi\u0107, violon\u010delo<\/p>\n

Gost: Mihael Paar, klarinet<\/p>\n


\nProgram:
\n<\/em>
\n<\/em>Blagoje Bersa:
\n<\/strong>Menuet za guda\u010dki kvartet\u00a0<\/strong>
\n
\nWolfgang Amadeus Mozart:
\n<\/strong>Kvintet za klarinet i guda\u010dki kvartet u A- duru, K. 581<\/strong>
\nAllegro
\nLarghetto
\nMenuetto – Trio I – Trio II
\nAllegretto con variazioni\u00a0<\/em>
\n
\nJoseph Haydn:
\n<\/strong>Guda\u010dki kvartet u C-duru, op. 33 br. 3\u00a0<\/strong>
\nAllegro moderato
\nScherzo: Allegretto
\nAdagio ma non troppo
\n<\/em>Rondo: Presto\u00a0<\/em>
\n
\nUlaz na koncert je slobodan!
\n<\/strong>
\nSlijedom epidemiolo\u0161kih mjera, a zbog limitiranog kapaciteta dvorane, obavezna je najava dolaska na:\u00a0centar@knap.hr<\/a><\/b>, najkasnije do 24. 5. u 14 sati.
\n<\/strong><\/p>\n

Godine 1998., u okviru razreda komorne glazbe profesora Mladena Sedaka, na Muzi\u010dkoj akademiji osnovan je\u00a0Guda\u010dki kvartet Porin<\/strong>. Pored intenzivnog zajedni\u010dkog rada tijekom studija na Akademiji, kvartet je aktivno sudjelovao na majstorskim te\u010dajevima kod Valtera De\u0161palja a kasnije i kod vrhunskih svjetskih guda\u010dkih kvarteta kao \u0161to su Amadeus, Alban Berg, Bartok, Jana\u010dek, Smetana i Pra\u0161ki kvartet.
\nMladi kvartet se vrlo brzo profilirao kao jedan od najzna\u010dajnijih hrvatskih komornih sastava postigav\u0161i brojnim nastupima uspjehe ne samo diljem Hrvatske ve\u0107 i u Njema\u010dkoj, Austriji, Sloveniji, Italiji, BiH, Kanadi te u dalekoj Argentini. Na svjetskoj izlo\u017ebi Expo 2000. u Hannoveru, kvartetu je ukazana \u010dast da predstavlja hrvatsku glazbu, a iste godine, na poziv Austrijskog dru\u0161tva za suvremenu glazbu sudjeluje na koncertu mladih austrijskih kompozitora u Be\u010du te nastupa i na Salzbur\u0161kom Mozarteumu. Od ostalih zna\u010dajnih nastupa treba izdvojiti nadasve uspje\u0161nu izvedbu 2. guda\u010dkog kvarteta Krzysztofa Pendereckog na\u00a0 Muzi\u010dkom biennallu Zagreb 2007. (kojoj je prisustvovao i sam skladatelj!) zatim nastupe na Dubrova\u010dkim ljetnim igrama (2008.,2009.i 2012.) i u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu (u sklopu ciklusa Lisinski subotom)\u00a0<\/em>2008. godine.
\nOd 2006. godine Kvartet Porin prire\u0111uje u Zagrebu vlastite cikluse koncerata, najprije u Preporodnoj dvorani pala\u010de Narodnog doma, a zatim u Maloj dvorani\u00a0 Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog. Danas njegov stalni postav \u010dine violinisti Ivan Novinc i Val Bakra\u010d, violistica Lucija Brnadi\u0107 i violon\u010delistica Neva Begovi\u0107. Kvartet sura\u0111uje s mnogim zna\u010dajnim hrvatskim glazbenicima, a u \u0161irokom repertoaru pored klasika posebnu pa\u017enju posve\u0107uje hrvatskom skladateljskom opusu. Osvojio je i tri vrijedne nagrade:\u00a0 ”Ivo Vuljevi\u0107” (za najbolje mlade glazbenike u 2002. godini), ”Darko Luki\u0107” i ”Radio podij”. Za ciklus koncerata odr\u017eanih u sezoni 2007.\/2008. Kvartet Porin dobio je najve\u0107e priznanje koje komornim sastavima dodjeljuje Hrvatsko dru\u0161tvo glazbenih umjetnika – diplomu ”Milka Trnina”.<\/p>\n

Klarinetist\u00a0Mihael Paar<\/strong>\u00a0diplomirao je na Muzi\u010dkoj akademiji u Zagrebu (J. Ton\u017eeti\u0107), a magistrirao na salzbur\u0161kom Mozarteumu (A. Brandhofer). Pozornost na sebe skrenuo je ve\u0107 kao 15-godi\u0161njak kada je s velikim uspjehom debitirao uz orkestar Windstrings izvev\u0161i Weberov Concertino Op. 26. Od tada bilje\u017ei nastupe u va\u017enim hrvatskim i inozemnim koncertnim dvoranama, na me\u0111unarodnim festivalima kao i solisti\u010dke suradnje s orkestrima i ansamblima. Osniva\u010d je i umjetni\u010dki voditelj Camerate Cantilly, klasi\u010dnog\u00a0Harmonie<\/em>\u00a0ansambla koji glazbena kritika opisuje kao novu snagu na doma\u0107oj glazbenoj sceni. Ostvario je zapa\u017eene nastupe na me\u0111unarodnim natjecanjima osvojiv\u0161i 2. nagradu u Ohridu, 3. nagradu u Bariju i 4. nagradu u Padovi. Laureat je me\u0111unarodne Fondacije\u00a0Solti<\/em>, dobitnik nagrade grada Samobora, Diplome\u00a0Milka Trnina<\/em>\u00a0te nagrade HDS-a na Tribini mladih umjetnika\u00a0Darko Luki\u0107<\/em>.<\/p>\n

\n

“\u0160est Haydnovih guda\u010dkih kvarteta op. 33, objavljenih 1782. godine, prvi su zna\u010dajan rezultat kvartetisti\u010dke groznice koja je zahvatila be\u010dke krugove u desetlje\u0107u izme\u0111u 1780. i 1790. godine”, isti\u010de talijanski muzikolog Giorgio Pestelli pi\u0161u\u0107i o\u00a0Josephu Haydnu\u00a0<\/strong>(1732. – 1809.). “Mogu\u0107nosti koje je nudio idiom sonatne forme, od stroge \u0161tedljivosti sredstava do za\u010dudno inventivne slobode, rasle su i u\u010dvrstile se u tim djelima. Haydnova glazba postala je puna duhovitih dosjetki i zamki za slu\u0161atelja, a komika kazali\u0161nog tipa u \u010disto glazbenim situacijama oslobo\u0111ena je svih ko\u010dnica. Fleksibilnost jezika izra\u017eena \u010detirima glazbalima vi\u0161e je no dostojna fraze ‘posve nov i poseban na\u010din’, koju je Haydn uporabio predstavljaju\u0107i ovu zbirku.”
\nNazvani\u00a0Ruskima<\/em>, budu\u0107i da ih je skladatelj posvetio nadvojvodi i budu\u0107em ruskom caru Pavlu I., kvarteti iz op. 33 nastali su gotovo deset godina nakon prethodnog Haydnovog ciklusa posve\u0107enog istoj vrsti, a bili su to guda\u010dki kvarteti op. 20. Ciklus od \u0161est kvarteta op. 33, u kojima posti\u017ee lako\u0107u izra\u017eajnosti pro\u017eetu glazbenim humorom, Haydn je napisao ljeti i u jesen 1781. godine, a praizvedeni su na Bo\u017ei\u0107 iste godine u be\u010dkom domu nadvojvodine supruge Marije Feodorovne. Zanimljivo je da dva kvarteta iz ciklusa nose i posebne nadimke, pa su upravo prema njima ostali prepoznatljivi do danas, a to su br. 2 nazvan\u00a0\u0160ala<\/em>\u00a0i br. 3 nazvan\u00a0Ptica<\/em>. Mnogi Haydnovi guda\u010dki kvarteti i simfonije nose karakteristi\u010dne nadimke, koji se odnose na odre\u0111enu do\u017eivljajnu asocijaciju koju poti\u010du. Sam Haydn nije ih smi\u0161ljao, ve\u0107 je to u\u010dinila njegova suvremena koncertna publika, stvaraju\u0107i time, a da ni sama nije bila svjesna, svojevrsnu pretpovijest programne glazbe, koju mo\u017eemo pratiti jo\u0161 od vremena Vivaldija.<\/p>\n

Haydn u kvartetima op. 33 prvi put po\u010dinje umjesto menueta upotrebljavati scherzo, koji \u0107e u nastavku glazbene povijesti postati Beethovenov za\u0161titni znak. U Guda\u010dkom kvartetu u C-duru, op. 33 br. 3,\u00a0\u00a0Scherzo<\/em>\u00a0je na mjestu drugoa stavka, nakon kojega slijedi\u00a0Adagio<\/em>, koji uvla\u010di u sebe elemente triju formi, sonatne, varijacija i ronda, a posljednji stavak,\u00a0Finale<\/em>, \u017eustrim rondom zaokru\u017euje djelo. Svoj je nadimak dobio zbog teme u violini u prvom stavku, \u010diji ponavljaju\u0107i tonovi s ukrasima posti\u017eu dojam pti\u010djega pjeva, a koji se jo\u0161 izrazitije razra\u0111uju u\u00a0Triju<\/em>\u00a0drugoga stavka.<\/p>\n

Blagoje Bersa<\/strong>\u00a0(1873. – 1934.) jedna je od najzna\u010dajnijih osobnosti hrvatske glazbe 20. stolje\u0107a, \u010diji se \u017eivotni put odvijao izme\u0111u rodnoga Mediterana (ro\u0111en je u Dubrovniku, osnovnu i ve\u0107im dijelom srednju \u0161kolu poha\u0111ao je u Zadru), Be\u010da kao austrougarske prijestolnice (gdje je zavr\u0161io konzervatorij) te Zagreba, u kojemu je od 1922. godine do smrti kao profesor kompozicije i orkestracije na Muzi\u010dkoj akademiji odgojio niz istaknutih hrvatskih skladatelja (me\u0111u kojima su bili Boris Papandopulo, Milo Cipra i Ivan Brkanovi\u0107).
\nPotraga za poslom vodila je Bersu u Sarajevo, Split i Graz, no Be\u010d i Zagreb bila su dva njegova glavna \u017eivotna i umjetni\u010dka upori\u0161ta. “\u017darko ljubim slavu. Mrzim prosje\u010dnost. Biti ili ne\u0161to ili ni\u0161ta. Bolje kaplar u Be\u010du nego general u Zagrebu”, pisao je Bersa u svom dnevniku 1905. godine, kada je odlu\u010dio vratiti se u Be\u010d u potrazi za \u017eivotnim i profesionalnim uvjetima koje mu u tom trenutku doma\u0107a sredina nije mogla pru\u017eiti, a prije kona\u010dnog povratka 1919. godine u Zagreb. Citirana bi se misao, u pone\u0161to bla\u017eem obliku, mogla primijeniti i na okolnosti njegovog prvog odlaska u Be\u010d 1896. godine.
\nTrogodi\u0161nje glazbeno naukovanje na glazbenoj \u0161koli Narodnoga zemaljskog glazbenog zavoda u Zagrebu, tijekom kojega je “spontane muzikantske ideje” uspio “disciplinirati i poslu\u0161no smjestiti u okvire zanata” (Eva Sedak u\u00a0Dnevnik i uspomene<\/em>), odlu\u010dio je 1896. godine nastaviti u Be\u010du, gradu koji je za nekoliko generacija mu\u0161kih predstavnika njegove obitelji bio logi\u010dan odabir. Be\u010d je na prijelazu iz 19. u 20. stolje\u0107e bio kulturno \u017eari\u0161te Europe, koje je Bersi omogu\u0107ilo upijanje svih modernosti te pru\u017eilo temelj za oblikovanje umjetni\u010dke osobnosti, koju dana\u0161nja muzikologija smatra istinskim (i rijetkim) predstavnikom\u00a0Glazbene moderne<\/em>\u00a0u povijesti hrvatske glazbe.
\nU nevelikom Bersinom komornom opusu, nakon skladbe za violinu i klavir\u00a0Povero Tonin<\/em>, prvoga Bersinog slu\u017ebenog opusa nastalog u Zadru (ali bez datacije), nalazi se\u00a0Menuet za guda\u010dki kvartet<\/em>, op. 14. Ovo djelo Bersa je skladao od 21. do 27. listopada 1896. godine u Be\u010du, ubrzo nakon upisa na tamo\u0161nji konzervatorij.
\nVe\u0107 prije ovoga jednostava\u010dnog kvartetskog poku\u0161aja Bersa je 1895. godine u Zagrebu skladao prvi stavak Klavirskog trija, koji je dovr\u0161io dvije godine kasnije, te Guda\u010dki kvartet u c-molu, op. 9, koji do danas nije prona\u0111en. U komornim djelima mladoga Berse, to\u010dnije u skladateljevom komornom slogu, muzikologinja Eva Sedak prepoznaje izra\u017eenije “\u0161kolske okvire”, dok je u klavirskim minijaturama i solo pjesmama bio ma\u0161tovitiji. “Od svih gotovo nepoznatih skladbi iz toga razdoblja danas vjerojatno najvi\u0161e \u017ealimo za Guda\u010dkim kvartetom u c-molu, \u0161to ga je prema Mariji Kuntari\u0107 1938. godine izveo Zagreba\u010dki kvartet, ali se kasnije to djelo izgubilo”.
\nJo\u0161 dva puta Bersa se vratio komornom slogu. Godine 1904. u Be\u010du je skladao\u00a0R\u00eaverie<\/em>\u00a0za violon\u010delo i klavir, op. 49. Mnogo je godina trebalo pro\u0107i da se ponovno oku\u0161a u kvartetskom slogu, pa je 1933. godine Blagoje Bersa zavr\u0161io svoju komorno-glazbenu avanturu napisav\u0161i Guda\u010dki kvartet, \u010diji se autograf tek u skicama \u010duva u Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

DATUM:\u00a017.6.2021. VRIJEME:\u00a019:30 – 20:30 MJESTO:\u00a0Koncertna dvorana 1. koncert 15. sezone Guda\u010dkog kvarteta Porin\u00a0 GUDA\u010cKI KVARTET…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":5837,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[61],"tags":[],"class_list":{"0":"post-5836","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-glazbeni-knap"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5836","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5836"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5836\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5838,"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5836\/revisions\/5838"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5837"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5836"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5836"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5836"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}