\n<\/strong>Relacijska estetika
\n<\/strong>Postprodukcija \u2013 Kultura kao scenarij: kako umjetnost reprogramira suvremeni svijet.
\n<\/strong>Josipa Buba\u0161 za Program vizualne kulture Galerije Doga\u0111anja<\/strong><\/p>\n
Kada je Nicolas Bourriaud krajem devedesetih godina objavio knjigu Relacijska estetika, predlo\u017eio je jedan od najutjecajnijih modela razumijevanja suvremene umjetnosti. Umjesto umjetni\u010dkog djela kao autonomnog objekta, u sredi\u0161te je postavio umjetni\u010dku situaciju: susret, razmjenu, privremenu zajednicu i mogu\u0107nost druk\u010dijeg iskustva zajedni\u010dkog bivanja. Umjetnost je, prema toj viziji, trebala postati prostor u kojem se proizvode odnosi, a ne samo slike, predmeti ili reprezentacije. Gotovo trideset godina kasnije, pitanja koja je Bourriaud otvorio ne samo da nisu izgubila na aktualnosti nego su postala jo\u0161 slo\u017eenija. U vremenu u kojem dru\u0161tvene mre\u017ee, digitalne platforme i ekonomija pa\u017enje svakodnevno proizvode nove oblike povezivanja, komunikacije i razmjene, postavlja se pitanje \u0161to danas uop\u0107e zna\u010di govoriti o relacijama kao specifi\u010dnom umjetni\u010dkom podru\u010dju. Mo\u017ee li umjetnost jo\u0161 uvijek stvarati prostore koji izmi\u010du dominantnim ekonomskim i politi\u010dkim logikama ili su i sami odnosi postali jedna od najva\u017enijih roba suvremenog dru\u0161tva? Polaze\u0107i od tih pitanja, razgovor s teoreti\u010darom vizualne kulture Kre\u0161imirom Purgarom otvara niz tema koje povezuju umjetnost, filozofiju, dru\u0161tvenu teoriju i suvremenu kulturu. Purgar pritom ne pristupa Bourriaudu kao autoru \u010dije bi teze trebalo jednostavno potvrditi ili odbaciti. Naprotiv, relacijsku estetiku promatra kao teorijski okvir koji je istodobno obilje\u017eio svoje vrijeme i otvorio prostor za kriti\u010dko promi\u0161ljanje umjetnosti danas. Posebno ga zanima napetost izme\u0111u umjetnosti i \u017eivota, izme\u0111u politi\u010dkih o\u010dekivanja koja se \u010desto upisuju u umjetni\u010dke prakse i specifi\u010dne autonomije umjetni\u010dkog djela. U razgovoru se tako raspravlja o Bourriaudovu pojmu intersticija, odnosno me\u0111uprostora unutar dominantnog dru\u0161tvenog poretka, o ulozi publike kao sudionika umjetni\u010dkog doga\u0111aja, o odnosu relacijske umjetnosti prema modernizmu, kao i o poznatoj kritici Claire Bishop koja upozorava da zajedni\u0161tvo i participacija sami po sebi ne jam\u010de emancipaciju niti kriti\u010dki potencijal. Purgar pritom posebno nagla\u0161ava va\u017enost pitanja forme, smatraju\u0107i da je upravo problem forme ostao nedovoljno razra\u0111en u mnogim interpretacijama relacijske estetike. Dok se velik dio suvremene umjetnosti koncentrira na proizvodnju odnosa i dru\u0161tvenih situacija, on upozorava da umjetnost ne bi smjela izgubiti sposobnost stvaranja odmaka, nelagode, prekida i nesklada. Jedna od najzanimljivijih linija razgovora odnosi se upravo na mogu\u0107nost onoga \u0161to Purgar naziva negativnom relacionalno\u0161\u0107u. Ako je relacijska estetika nagla\u0161avala susret, participaciju i zajedni\u0161tvo, mo\u017eda je danas jednako va\u017eno promi\u0161ljati umjetni\u010dke prakse koje odnose usporavaju, destabiliziraju ili prekidaju. U svijetu koji je prezasi\u0107en komunikacijom, povezano\u0161\u0107u i neprekidnom razmjenom informacija, prostor ti\u0161ine, odsutnosti ili nepovezanosti mo\u017ee postati jednako politi\u010dan i estetski relevantan kao i prostor susreta.<\/p>\n
Razgovor koji slijedi poku\u0161aj je razumijevanja \u0161ireg kulturnog trenutka u kojem se nalazimo, u kojem smo obilje\u017eeni istodobnom \u017eeljom za povezivanjem i rastu\u0107im nepovjerenjem prema modelima zajedni\u0161tva koji nam se nude. U tom smislu, Bourriaudova relacijska estetika pojavljuje se manje kao gotov odgovor, a vi\u0161e kao otvoreno polje rasprave o tome \u0161to umjetnost danas mo\u017ee biti. Prostor susreta, prostor konflikta, prostor refleksije ili mo\u017eda, kako sugerira Kre\u0161imir Purgar, prostor u kojem ponovno u\u010dimo misliti nepredvidivost.<\/p>\n
Ostanite s nama.<\/p>\n
Preuzmite pdf cijelog razgovora Josipe Buba\u0161 i Kre\u0161imira Purgara<\/b>.<\/a><\/span>[\/vc_column_text][\/vc_column][\/vc_row][vc_row type=”in_container” full_screen_row_position=”middle” column_margin=”default” column_direction=”default” column_direction_tablet=”default” column_direction_phone=”default” scene_position=”center” top_padding=”50″ text_color=”dark” text_align=”left” row_border_radius=”none” row_border_radius_applies=”bg” overflow=”visible” overlay_strength=”0.3″ gradient_direction=”left_to_right” shape_divider_position=”bottom” bg_image_animation=”none” gradient_type=”default” shape_type=””][vc_column column_padding=”no-extra-padding” column_padding_tablet=”inherit” column_padding_phone=”inherit” column_padding_position=”all” column_element_direction_desktop=”default” column_element_spacing=”default” desktop_text_alignment=”default” tablet_text_alignment=”default” phone_text_alignment=”default” background_color_opacity=”1″ background_hover_color_opacity=”1″ column_backdrop_filter=”none” column_shadow=”none” column_border_radius=”none” column_link_target=”_self” column_position=”default” gradient_direction=”left_to_right” overlay_strength=”0.3″ width=”1\/1″ tablet_width_inherit=”default” animation_type=”default” bg_image_animation=”none” border_type=”simple” column_border_width=”none” column_border_style=”solid”][vc_column_text]\n [vc_row type=”in_container” full_screen_row_position=”middle” column_margin=”default” column_direction=”default” column_direction_tablet=”default” column_direction_phone=”default” scene_position=”center” text_color=”dark” text_align=”left” row_border_radius=”none” row_border_radius_applies=”bg” overflow=”visible” overlay_strength=”0.3″ gradient_direction=”left_to_right”…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":14195,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[46,45],"tags":[],"class_list":["post-14192","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","category-izlozbe","category-novosti-rubrika"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14192","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=14192"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14192\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14202,"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14192\/revisions\/14202"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/media\/14195"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=14192"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=14192"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=14192"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"\"](\"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/portret-novi.jpg\")
Kre\u0161imir Purgar<\/strong> diplomirao je povijest umjetnosti i talijanistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te je 2012. godine na istoj instituciji doktorirao iz podru\u010dja znanosti o umjetnosti. Sudjelovao je na vi\u0161e od \u010detrdeset znanstvenih i stru\u010dnih simpozija, primjerice na godi\u0161njim sastancima Ameri\u010dkog udru\u017eenja za talijanistiku u Genovi, Colorado Springsu i Taormini te na konferencijama o filozofiji umjetnosti u Rimu i Firenci. Kao osniva\u010d projektne skupine Vizualna kultura u Europi sudjelovao je na konferencijama i projektnim sastancima u Londonu, Barceloni, Berlinu i Vilniusu; odr\u017eao je predavanja o knji\u017eevnosti i vizualnim studijima na simpozijima u Manchesteru, Skopju, Dartmouth Collegeu, na Sveu\u010dili\u0161tu Western Ontario, kao i na Sveu\u010dili\u0161tu u Chicagu. Odr\u017eao je pozvana predavanja na sveu\u010dili\u0161tima u Palermu, Cagliariju, Genovi, Tirani, Pragu, Mostaru, Grazu, Enni, Krakowu i Osaki. Me\u0111u njegovim najnovijim knjigama su Images, Reality and Digital Culture. Towards a Post-Pictorial Condition (ur.), Routledge, New York-London (2025); sveu\u010dili\u0161ni ud\u017ebenik Studiare le immagini. Teorie, concetti, metodi (ur. zajedno Lucom Vargiuom), Carocci, Rim (2023); The Palgrave Handbook of Image Studies (ur.), Palgrave Macmillan, London (2021); The Iconology of Abstraction. Non-figurative Images and the Modern World (ur.), Routledge, New York-London (2020); Iconologia e cultura visuale. W.J.T. Mitchell, storia e metodo dei visual studies, Carocci, Rim (2019); Pictorial Appearing. Image Theory After Representation, Transcript, Bielefeld (2019); W.J.T. Mitchell\u2019s Image Theory. Living Pictures (ur.), Routledge, New York-London (2017); Theorizing Images (ur. zajedno s \u017darkom Pai\u0107em), Cambridge Scholars Publishing, Newcastle (2016). \u010clan je profesorskog kolegija Doktorata iz vizualne kulture na Sveu\u010dili\u0161tu u Palermu i redoviti profesor na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku.<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/josipa-bubas.png\")
Josipa Buba\u0161<\/strong>\u00a0izvedbena je umjetnica u \u017eanru performansa. \u010clanica je AICA-e, ULUPUH-a, UPUH-a i HZSU-a. Diplomirala je povijest umjetnosti i engleski jezik i knji\u017eevnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirala je na Odsjeku za Interdisciplinarne humanisti\u010dke znanosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru 2020. godine. Kao izvo\u0111a\u010dica i koautorica sudjelovala je u razli\u010ditim projektima Od 2012. godine bavi se autorskim radom te stvara izvedbene forme koje koriste vokabular fizi\u010dkog kazali\u0161ta i suvremenog plesa. Izvela je niz performansa na\u00a0 festivalima te u galerijskim, muzejskim i javnim prostorima. Autorica je niza stru\u010dnih tekstova kao i intervjua sa suvremenim vizualnim umjetnicama\/umjetnicama. Od 2025. godine na studiju je Nove izvedbene prakse na Stockholms konstn\u00e4rliga h\u00f6gskola\/Stockholm University of Arts.\u00a0josipabubas.com<\/a><\/p>\n[\/vc_column_text][\/vc_column][\/vc_row]\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"