{"id":13716,"date":"2026-01-28T09:30:58","date_gmt":"2026-01-28T08:30:58","guid":{"rendered":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/?p=13716"},"modified":"2026-01-28T12:00:15","modified_gmt":"2026-01-28T11:00:15","slug":"program-vizualne-kulture-galerije-dogadanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/program-vizualne-kulture-galerije-dogadanja\/","title":{"rendered":"Polje 03
Program vizualne kulture Galerije Doga\u0111anja"},"content":{"rendered":"[vc_row type=”in_container” full_screen_row_position=”middle” column_margin=”default” column_direction=”default” column_direction_tablet=”default” column_direction_phone=”default” scene_position=”center” text_color=”dark” text_align=”left” row_border_radius=”none” row_border_radius_applies=”bg” overflow=”visible” overlay_strength=”0.3″ gradient_direction=”left_to_right” shape_divider_position=”bottom” bg_image_animation=”none” gradient_type=”default” shape_type=””][vc_column column_padding=”no-extra-padding” column_padding_tablet=”inherit” column_padding_phone=”inherit” column_padding_position=”all” column_element_direction_desktop=”default” column_element_spacing=”default” desktop_text_alignment=”default” tablet_text_alignment=”default” phone_text_alignment=”default” background_color_opacity=”1″ background_hover_color_opacity=”1″ column_backdrop_filter=”none” column_shadow=”none” column_border_radius=”none” column_link_target=”_self” column_position=”default” gradient_direction=”left_to_right” overlay_strength=”0.3″ width=”1\/1″ tablet_width_inherit=”default” animation_type=”default” bg_image_animation=”none” border_type=”simple” column_border_width=”none” column_border_style=”solid”][image_with_animation image_url=”13720″ image_size=”full” animation_type=”entrance” animation=”None” animation_movement_type=”transform_y” hover_animation=”none” alignment=”center” border_radius=”none” box_shadow=”none” image_loading=”default” max_width=”100%” max_width_mobile=”default”][\/vc_column][\/vc_row][vc_row type=”in_container” full_screen_row_position=”middle” column_margin=”default” column_direction=”default” column_direction_tablet=”default” column_direction_phone=”default” scene_position=”center” text_color=”dark” text_align=”left” row_border_radius=”none” row_border_radius_applies=”bg” overflow=”visible” overlay_strength=”0.3″ gradient_direction=”left_to_right” shape_divider_position=”bottom” bg_image_animation=”none”][vc_column column_padding=”no-extra-padding” column_padding_tablet=”inherit” column_padding_phone=”inherit” column_padding_position=”all” column_element_direction_desktop=”default” column_element_spacing=”default” desktop_text_alignment=”default” tablet_text_alignment=”default” phone_text_alignment=”default” background_color_opacity=”1″ background_hover_color_opacity=”1″ column_backdrop_filter=”none” column_shadow=”none” column_border_radius=”none” column_link_target=”_self” column_position=”default” gradient_direction=”left_to_right” overlay_strength=”0.3″ width=”1\/1″ tablet_width_inherit=”default” animation_type=”default” bg_image_animation=”none” border_type=”simple” column_border_width=”none” column_border_style=”solid”][vc_column_text css=”.vc_custom_1769594900513{margin-top: 15px !important;}”]\n

Polje 03
\n<\/b>Leonida Kova\u010d \/ Jeannette Fischer
\n<\/b>Mr\u017enja
\n<\/b>Individualni i kolektivni mehanizmi Jeannette Fischer<\/b><\/p>\n

Josipa Buba\u0161 za Program vizualne kulture Galerije Doga\u0111anja<\/b>
<\/b><\/p>\n

Ovaj put, u rubrici Polje, \u010ditajte razgovor Josipe Buba\u0161 i Leonide Kova\u010d o mehanizmima mr\u017enje, \u0161vicarske psihoanaliti\u010darke s dugogodi\u0161njom klini\u010dkom praksom, Jeannette Fischer. Mr\u017enja nije ni uro\u0111ena, ni slu\u010dajna, ni samo \u201cnegativna emocija\u201d. Leonida Kova\u010d vodi nas kroz razmi\u0161ljanja Jeannette Fischer, koja otvara ovo pitanje koje se lomi o na\u0161e najdublje nepovezanosti sa samima sobom. Kako tvrdi Fischer, mr\u017enja prema drugima ne po\u010dinje napadom na drugoga \u2013 ona po\u010dinje u odnosu prema nama samima. U mnogim slu\u010dajevima mr\u017enja se rodi iz samoga sebe, iz otu\u0111enosti vlastitog Ja, iz osje\u0107aja krivnje i napu\u0161tenosti koji su ukorijenjeni jo\u0161 u ranom djetinjstvu kad su na\u0161i najranjiviji impulsi odbacivani, poni\u017eavani i ka\u017enjavani. Na\u0161e vlastite \u201ckonstruktivne agresije\u201d, one koje bismo mogli prepoznati kao \u017eivotnu silu, bivaju potisnute i preobra\u017eene u ne\u0161to mra\u010dno \u2013 u mr\u017enju koja se potom projicira na druge.<\/p>\n

Fischer tako\u0111er odbacuje ideju da se mr\u017enja mo\u017ee iskorijeniti time da je osu\u0111ujemo, da je preziremo ili u\u010dimo da je se bojimo. Nasuprot tomu, ona ka\u017ee da mr\u017enju moramo razumjeti \u2013 osvijestiti tamna mjesta na kojima nastaje \u2013 jer samo svijest mo\u017ee razbiti za\u010darani krug etiketiranja, projiciranja i nasilja koje nas vodi od unutarnjih rana do kolektivnih patnji i dru\u0161tvenog nasilja. Ta promjena nije povr\u0161na, nije moralisti\u010dka, nije \u201eljubazna\u201c retorika, nego dublje razumijevanje unutarnjih pokreta\u010da mr\u017enje koja, kad ostane neprepoznata, postaje gorivo za politi\u010dke i dru\u0161tvene mrzila\u010dke pokrete.<\/p>\n

U tom smislu Mr\u017enja Jeannette Fischer nije samo knjiga o mr\u017enji kao osje\u0107aju. To je poziv da pogledamo da se suo\u010dimo s tamom \u2013 ne da bismo je pobjedili silom, nego da bismo je razumjeli i integrirali. Samo tako, sugerira Fischer, mo\u017ee se razrije\u0161iti ono \u0161to se najprije dogodilo u nama \u2013 prije nego \u0161to smo ga ikad usmjerili prema drugima.<\/p>\n

(…) J.B.<\/b>: Fischer tvrdi da kada mrzimo mrzitelja, ve\u0107 smo izgubili bitku. Kako izbje\u0107i tu dinamiku, ne mrziti mrzitelje i zabranitelje, odbaciti reaktivne mehanizme?
\nL.K<\/b>.: Kada se na nasilje odgovori nasiljem, \u0161to mr\u017enja u svakom slu\u010daju jest, ono se ne udvostru\u010duje nego eksponencijalno raste. Ukoliko sam dobro razumjela ono \u0161to Jeannette Fischer pi\u0161e, nu\u017eno je prepoznati reaktivni mrzila\u010dki obrazac, odnosno tendenciju projekcije mr\u017enje na drugoga, u sebi samima, osvijestiti to i nastojati stvarati intersubjektivne odnose koji se temelje na priznavanju i po\u0161tovanju razli\u010ditosti drugoga od same sebe.
\nJ.B.<\/b>: Autorica navodi prekidanje dinamike \u017ertva\/po\u010dinitelj i priznavanje razlike i intersubjektivnost kao jedino mogu\u0107e rje\u0161enje. \u0160to je po tebi potrebno za realizaciju takvih odnosa, na individualnoj i dru\u0161tvenoj razini i koliko je realno od dana\u0161njeg dru\u0161tva o\u010dekivati takav pomak? Koje bi bile strategije takvog razvoja?
\nL.K<\/b>.: U situaciji u kojoj na globalnoj razini javni diskurs ni ne poku\u0161ava artikulirati ideju mira, ve\u0107 inzistira na naoru\u017eavanju i intenzivnoj proizvodnji novog oru\u017eja s ciljem obrane od neprijatelja koji prijeti destrukcijom, nije mogu\u0107e o\u010dekivati takav pomak. Intersubjektivne odnose mogu\u0107e je graditi jedino radikalnom promjenom osobnog i javnog diskursa, postupcima koji ne generiraju i ne normaliziraju hijerarhiju u kojoj su neki \u017eivoti vrijedni \u017eivljenja, a neki drugi nisu. (…)<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/strong><\/p>\n

Leonida Kova\u010d <\/b>je povjesni\u010darka i teoreti\u010darka umjetnosti, kustosica i redovita profesorica u trajnom izboru na Akademiji likovnih umjetnosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Glavna podru\u010dja njezinog interesa su suvremena umjetnost, kriti\u010dka teorija i feministi\u010dke teorije. Kustoski je koncipirala i realizirala brojne izlo\u017ebe me\u0111u kojima su izlo\u017ebe u Hrvatskom paviljonu na Biennalu u Sao Paulu (2002.) i na Biennalu u Veneciji (2003.) Od 2002. do 2005. bila je izabrana potpredsjednica Me\u0111unarodne udruge kriti\u010dara umjetnosti \u2013 AICA sa sjedi\u0161tem u Parizu.\u00a0 Organizirala je i suorganizirala nekoliko znanstvenih konferencija u Hrvatskoj i inozemstvu, te odr\u017eala niz pozvanih predavanja na europskim sveu\u010dili\u0161tima.<\/p>\n

Objavila je sljede\u0107e knjige: Konteksti (1997.), Kodovi identiteta (2001.), Edita Schubert (2001.), Relacionirane stvarnosti (2007.), Gorki \u017duvela: Izmislite sebe (2009.), Anonimalia: Normativni diskursi i samoreprezentacija umjetnica 20. stolje\u0107a (2010.), T\u00fcbingenska kutija: Eseji o vizualnoj kulturi i biopolitici (2013.), U zrcalu kulturalnog ekrana: Jagoda Kaloper (2013.), Mr\u0111an Baji\u0107: Rasprizoruju\u0107e transverzale (2017.), Rasprizorenja (2023.)<\/p>\n

photo: Nata\u0161a Medved<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

\"\"Josipa Buba\u0161<\/strong> izvedbena je umjetnica u \u017eanru performansa. \u010clanica je AICA-e, ULUPUH-a, UPUH-a i HZSU-a. Diplomirala je povijest umjetnosti i engleski jezik i knji\u017eevnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirala je na Odsjeku za Interdisciplinarne humanisti\u010dke znanosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru 2020. godine. Kao izvo\u0111a\u010dica i koautorica sudjelovala je u razli\u010ditim projektima Od 2012. godine bavi se autorskim radom te stvara izvedbene forme koje koriste vokabular fizi\u010dkog kazali\u0161ta i suvremenog plesa. Izvela je niz performansa na\u00a0 festivalima te u galerijskim, muzejskim i javnim prostorima. Autorica je niza stru\u010dnih tekstova kao i intervjua sa suvremenim vizualnim umjetnicama\/umjetnicama. Od 2025. godine na studiju je Nove izvedbene prakse na Stockholms konstn\u00e4rliga h\u00f6gskola\/Stockholm University of Arts. josipabubas.com<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Cijeli tekst razgovora preuzmite u pdf-u <\/strong><\/a><\/p>\n

\u00a0<\/strong>[\/vc_column_text][\/vc_column][\/vc_row]\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

[vc_row type=”in_container” full_screen_row_position=”middle” column_margin=”default” column_direction=”default” column_direction_tablet=”default” column_direction_phone=”default” scene_position=”center” text_color=”dark” text_align=”left” row_border_radius=”none” row_border_radius_applies=”bg” overflow=”visible” overlay_strength=”0.3″ gradient_direction=”left_to_right”…<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":13720,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[46,45],"tags":[],"class_list":["post-13716","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","category-izlozbe","category-novosti-rubrika"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13716","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13716"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13716\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13724,"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13716\/revisions\/13724"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/media\/13720"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13716"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13716"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13716"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}