{"id":13354,"date":"2025-10-09T16:34:57","date_gmt":"2025-10-09T14:34:57","guid":{"rendered":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/?p=13354"},"modified":"2025-11-13T17:23:28","modified_gmt":"2025-11-13T16:23:28","slug":"papandopulo-kvartet","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/papandopulo-kvartet\/","title":{"rendered":"PAPANDOPULO KVARTET"},"content":{"rendered":"[vc_row type=”in_container” full_screen_row_position=”middle” column_margin=”default” column_direction=”default” column_direction_tablet=”default” column_direction_phone=”default” scene_position=”center” text_color=”dark” text_align=”left” row_border_radius=”none” row_border_radius_applies=”bg” overflow=”visible” overlay_strength=”0.3″ gradient_direction=”left_to_right” shape_divider_position=”bottom” bg_image_animation=”none” shape_type=””][vc_column column_padding=”no-extra-padding” column_padding_tablet=”inherit” column_padding_phone=”inherit” column_padding_position=”all” column_element_direction_desktop=”default” column_element_spacing=”default” desktop_text_alignment=”default” tablet_text_alignment=”default” phone_text_alignment=”default” background_color_opacity=”1″ background_hover_color_opacity=”1″ column_backdrop_filter=”none” column_shadow=”none” column_border_radius=”none” column_link_target=”_self” column_position=”default” gradient_direction=”left_to_right” overlay_strength=”0.3″ width=”1\/1″ tablet_width_inherit=”default” animation_type=”default” bg_image_animation=”none” border_type=”simple” column_border_width=”none” column_border_style=”solid”][image_with_animation image_url=”13243″ image_size=”full” animation_type=”entrance” animation=”None” animation_movement_type=”transform_y” hover_animation=”none” alignment=”center” img_link_large=”yes” border_radius=”none” box_shadow=”none” image_loading=”default” max_width=”100%” max_width_mobile=”default”][vc_column_text]\n

Foto: Matej Grgi\u0107<\/p>\n[\/vc_column_text][divider line_type=”No Line” custom_height=”20″][divider line_type=”No Line” custom_height=”60″][vc_column_text]Subota, 22. studenog 2025. u 19:30
\n<\/strong>Kazali\u0161na dvorana Centra Knap<\/strong><\/p>\n

PAPANDOPULO KVARTET<\/span><\/span><\/a>
\n<\/strong>Nikola Fabijani\u0107, sopran saksofon
\nGordan Tudor, alt saksofon
\nGoran Jurkovi\u0107, tenor saksofon
\nTomislav \u017du\u017eak, bariton saksofon<\/p>\n

Preuzmite besplatne ulaznice<\/a><\/span><\/span><\/i><\/em><\/strong><\/p>\n


\nDok nabroji\u0161 do pet<\/em><\/strong><\/p>\n


\nGeorge Antheil <\/strong>– obr. G. Tudor
\nToccata br. 2<\/em><\/strong>,\u00a0iz Dvije toccate za klavir<\/em> W. 72<\/p>\n

Olja Jelaska
\n<\/strong>Maske<\/em><\/strong>, za kvartet saksofona
\nI.
\n<\/em>II.
\n<\/em>III.
\n<\/em>IV.
\n<\/em>V.<\/em><\/p>\n

Gordan Tudor
\n<\/strong>Kvartet saksofona \u2013 Thymos
\n<\/em><\/strong>I.
\n<\/em>II.
\n<\/em>III.<\/em><\/p>\n

Bruno Vlahek
\n<\/strong>Germination<\/em><\/strong>, op. 70
\n<\/strong>Imbibition
\n<\/em>Respiration
\n<\/em>Effect of Light
\n<\/em>Reserve Mobilization
\n<\/em>Formation of the Seedling and Young Plant<\/em><\/p>\n

R\u00e9gis Campo
\n<\/strong>Tintamarre
\n<\/em><\/strong>Vivace
\n<\/em>Presto
\n<\/em>Poco allegro
\n<\/em>Allegro vivace<\/em><\/p>\n

Od svog osnutka 2008. godine\u00a0Papandopulo kvartet<\/strong> stvara vlastitu glazbenu pri\u010du na ostav\u0161tini jednog od najslavnijih hrvatskih skladatelja, Borisa Papandopula. Dinami\u010dan i nagra\u0111ivan ansambl, \u010dvrsto utemeljen kao jedan od vode\u0107ih kvarteta svoje generacije, Papandopulo kvartet opisan je kao \u201enajbolja stvar koja se skladateljima mo\u017ee dogoditi\u201c (Zarez<\/em>) s izvedbama koje balansiraju \u201evrhunsku muzikalnost\u201c (Jutarnji list<\/em>) i \u201eizvanrednu posve\u0107enost\u201c (Tre\u0107i program Hrvatskoga radija). Papandopulo kvartet \u010dine Nikola Fabijani\u0107, sopran saksofon; Gordan Tudor, alt saksofon; Goran Jurkovi\u0107, tenor saksofon i Tomislav \u017du\u017eak, bariton saksofon. Nastupali su diljem Europe i SAD-a u izvanrednom nizu od vi\u0161e od 300 nastupa i gostovali u nekim od najva\u017enijih svjetskih koncertnih dvorana poput Carnegie Halla u New Yorku i Philharmonie u Berlinu. Kvartet je dobitnik brojnih nacionalnih i me\u0111unarodnih nagrada na nekim od najpresti\u017enijih natjecanja i festivala komorne glazbe: Prva nagrada i Grand Prix<\/em> na 3. Berlinskom me\u0111unarodnom glazbenom natjecanju, Zlatna medalja<\/em> na Me\u0111unarodnom glazbenom natjecanju u Be\u010du, prva nagrada i Grand Prix<\/em> na 6. Me\u0111unarodnom glazbenom natjecanju Manhattana (New York City), Nagrada Orfej<\/em> (Be\u010d), Nagrada Orlando<\/em> za glazbenu izvedbu na 75. Dubrova\u010dkim ljetnim igrama, Diploma Milka Trnina<\/em>, Nagrada Daniel Maru\u0161i\u0107, Porin<\/em>, Nagrada Grada Jastrebarsko itd.<\/p>\n

Kao prvak nove glazbe, Papandopulo kvartet premijerno je izveo vi\u0161e od 40 novih djela posve\u0107enih njemu. Diskografiju ansambla \u010dine \u010detiri albuma od kojih su tri snimljena za Croatia Records: Papandopulo<\/em> (2013.), Per Quattro <\/em>(2015.) i Scherzo<\/em> (2017.). Album prvijenac osvojio je hrvatsku diskografsku nagradu Porin<\/em> i slovi za najprodavaniji album hrvatske klasi\u010dne glazbe u posljednje vrijeme. Posljednji album pod nazivom Scenes<\/em>, s glazbom posve\u0107enom i napisanom za kvartet, objavio je izdava\u010d Cantus<\/em> u lipnju 2022. Raznovrsno djelovanje kvarteta uklju\u010duje i brojne me\u0111unarodne radijske i televizijske emisije, kazali\u0161ne produkcije, a zajedno su osnovali \u0160kolu saksofona u Jaski, vrlo uspje\u0161an me\u0111unarodni proljetni masterclass <\/em>za studente saksofona koji je osvojio godi\u0161nju Nagradu Grada Jastrebarskog. \u010clanovi kvarteta bave se i pedago\u0161kim radom, uspje\u0161no vode\u0107i kolegije komorne glazbe i instrumenta na Sveu\u010dili\u0161tima u Zagrebu i u Splitu te u Glazbenim \u0161kolama u Zagrebu i Jastrebarskom.[\/vc_column_text][\/vc_column][\/vc_row][vc_row type=”full_width_content” full_screen_row_position=”middle” column_margin=”default” column_direction=”default” column_direction_tablet=”default” column_direction_phone=”default” scene_position=”center” text_color=”dark” text_align=”left” row_border_radius=”none” row_border_radius_applies=”bg” overflow=”visible” disable_element=”yes” overlay_strength=”0.3″ gradient_direction=”left_to_right” shape_divider_position=”bottom” bg_image_animation=”none” gradient_type=”default” shape_type=””][vc_column column_padding=”no-extra-padding” column_padding_tablet=”inherit” column_padding_phone=”inherit” column_padding_position=”all” column_element_direction_desktop=”default” column_element_spacing=”default” desktop_text_alignment=”default” tablet_text_alignment=”default” phone_text_alignment=”default” background_color_opacity=”1″ background_hover_color_opacity=”1″ column_backdrop_filter=”none” column_shadow=”none” column_border_radius=”none” column_link_target=”_self” column_position=”default” gradient_direction=”left_to_right” overlay_strength=”0.3″ width=”1\/1″ tablet_width_inherit=”default” animation_type=”default” bg_image_animation=”none” border_type=”simple” column_border_width=”none” column_border_style=”solid”][vc_gallery type=”flickity_static_height_style” images=”9703,9708,9707,9706,9705,9704″ flickity_spacing=”default” flickity_controls=”pagination” flickity_overflow=”hidden” flickity_wrap_around=”wrap” flickity_box_shadow=”none” image_loading=”default” onclick=”link_image” img_size=”full”][divider line_type=”No Line” custom_height=”1″ custom_height_tablet=”10″ custom_height_phone=”20″][vc_column_text css=”.vc_custom_1699024796783{margin-right: 20px !important;}”]\n

Photo: @matija.jimi<\/p>\n[\/vc_column_text][\/vc_column][\/vc_row][vc_row type=”in_container” full_screen_row_position=”middle” column_margin=”default” column_direction=”default” column_direction_tablet=”default” column_direction_phone=”default” scene_position=”center” text_color=”dark” text_align=”left” row_border_radius=”none” row_border_radius_applies=”bg” overflow=”visible” overlay_strength=”0.3″ gradient_direction=”left_to_right” shape_divider_position=”bottom” bg_image_animation=”none”][vc_column column_padding=”no-extra-padding” column_padding_tablet=”inherit” column_padding_phone=”inherit” column_padding_position=”all” column_element_direction_desktop=”default” column_element_spacing=”default” desktop_text_alignment=”default” tablet_text_alignment=”default” phone_text_alignment=”default” background_color_opacity=”1″ background_hover_color_opacity=”1″ column_backdrop_filter=”none” column_shadow=”none” column_border_radius=”none” column_link_target=”_self” column_position=”default” gradient_direction=”left_to_right” overlay_strength=”0.3″ width=”1\/1″ tablet_width_inherit=”default” animation_type=”default” bg_image_animation=”none” border_type=”simple” column_border_width=”none” column_border_style=”solid”][toggles style=”minimal”][toggle color=”Default” heading_tag=”default” heading_tag_functionality=”default” title=”Vi\u0161e o djelima”][vc_column_text]Ameri\u010dki skladatelj, pijanist i izumitelj njema\u010dkog podrijetla, George Antheil<\/strong> (1900. \u2013 1950.) bio je poznat po eksperimentalnom i mehanikom nadahnutom pristupu glazbi \u0161to mu je u mladosti priskrbilo reputaciju ‘zlo\u010destog de\u010dka’ europske glazbe. Nakon me\u0111unarodnih uspjeha u Berlinu i Parizu, 1933. godine vratio se u SAD, gdje je sura\u0111ivao s Georgeom Balanchineom i Marthom Graham te skladao filmsku glazbu u Hollywoodu. Danas njegov inovativni opus do\u017eivljava nova priznanja. Dvije njegove tokate za klavir objavio je izdava\u010d Schirmer<\/em> 1951. godine. Obje su primjer Antheilova avanturisti\u010dkog duha i otvorenosti avangardi. Sastoje se od slo\u017eenijih tonalitetnih shema unutar klasi\u010dnih okvira, u kojima se ponekad osloba\u0111a autorova neukrotiva razigranost. Toccata<\/em><\/strong> br. 2<\/strong>, u odnosu na prvu, donosi raznovrsniju gra\u0111u, s naglaskom na lijevu ruku i igru s dva glazbena motiva – uzlaznu tercu i silaznu sekundu s ponavljanjem zavr\u0161nog tona. Brza ostinata, ponovljeni tonovi i opore harmonije podsje\u0107aju na Prokofjeva, no prisutna je i Antheilova karakteristi\u010dna vragolasta energija: izvo\u0111a\u010d je gotovo primoran na prave akrobacije: virtuozne skokove, ponavljane akorde i oktavne pasa\u017ee.<\/p>\n

Akademkinja i skladateljica Olja Jelaska<\/strong> (Split, 1967.) diplomirala je glazbenu teoriju i kompoziciju na Muzi\u010dkoj akademiji u Zagrebu u razredu prof. Marka Ru\u017edjaka, a usavr\u0161avala se na seminarima suvremene glazbe u Poljskoj i Njema\u010dkoj. Sudjelovala je 1998. u radu Mediteranskih glazbenih akademija u Damasku (Echanges culturels en M\u00e9diterran\u00e9e<\/em>) te u nizu drugih me\u0111unarodnih kulturnih programa. Njezina vi\u0161estruko nagra\u0111ivana djela izvode ugledni solisti, ansambli i orkestri na festivalima klasi\u010dne i suvremene glazbe u Hrvatskoj i inozemstvu (SAD, Kanada, \u0160vedska, Italija, Austrija, Portugal i dr.). Predavala je na odsjeku za glazbenu teoriju Umjetni\u010dke akademije u Splitu (1997. \u2013 2016.), a od 2016. redovita je profesorica na odsjeku za kompoziciju i teoriju glazbe Muzi\u010dke akademije Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Dobitnica je visokih dr\u017eavnih priznanja, me\u0111u kojima su nagrade Josip \u0160tolcer Slavenski<\/em>, Vladimir Nazor<\/em>, nagrada HAZU-a. Maske<\/em><\/strong> pripadaju ranijem dijelu njezina opusa. Skladala ih je za Zagreba\u010dki kvartet saksofona koji ih je praizveo na Muzi\u010dkom biennalu Zagreb 1999. godine. Za tu je prigodu pojasnila: \u201eSkladba Maske<\/em> za kvartet saksofona sadr\u017ei pet stavaka. Pet stavaka \u2013 pet maski, muzi\u010dki su portreti samo nekih zamaskiranih osobnosti, a kori\u0161tenjem razli\u010ditih registara i me\u0111usobno sli\u010dnih boja \u010detiriju saksofona, poku\u0161ava se razotkriti onaj potajni, skriveni izraz, pokret, grimasa svake pojedine maske. Oblikovanje muzi\u010dke gra\u0111e tra\u017eilo je lutanje po saksofonu i njegovim dra\u017eima. Opipavanje njegovog pulsa rezultiralo je gradnjom pet maski koje \u0107e se na tren pojaviti, a onda opet nestati tamo od kud su do\u0161le.\u201c Skladbu je autorica uvrstila na koncert u povodu svojega 50. ro\u0111endana 2017. godine kada ju je izveo Papandopulo kvartet. Snimka te izvedbe je uvr\u0161tena na njezin autorski album objavljen iste godine (HDS\/Cantus), a potom i na album Scene<\/em> Papandopulo kvarteta objavljen 2022.<\/p>\n

Gordan Tudor<\/strong> (Split, 1982.) djeluje kao solist, skladatelj, komorni glazbenik, improvizator i pedagog. \u0160kolovao se u Zagrebu, Amsterdamu i Parizu te nastupa diljem Europe i Sjeverne Amerike kao solist i komorni glazbenik.\u00a0 Osim \u0161to je alt saksofonist Papandopulo kvarteta, odnedavno djeluje i u triju s pijanisticom Martinom Filjak i njema\u010dkim violon\u010delistom Eckartom Rungeom. Nagra\u0111ivan je i kao skladatelj i kao izvo\u0111a\u010d; dobitnik je brojnih doma\u0107ih i me\u0111unarodnih nagrada, uklju\u010duju\u0107i Grand Prix<\/em> Berlinskog me\u0111unarodnog natjecanja, Nagradu Judita<\/em> i pet Porina<\/em>. Predaje na Umjetni\u010dkoj akademiji u Splitu, gdje vodi klasu saksofona i ansambl S\/UMAS. Njegove su skladbe izvo\u0111ene \u0161irom svijeta, a objavljuje ih izdava\u010dka ku\u0107a Donemus. Ekskluzivni je umjetnik za Selmer Paris i D\u2019Addario Woodwinds. Kvartet saksofona \u2013 Thymos <\/em><\/strong>praizveo je Papandopulo kvartet na Osorskim glazbenim ve\u010derima 2025. godine. Nakon praizvedbe, muzikolog Borko \u0160poljari\u0107 zapisao je: \u201eNovo djelo za Osor i mati\u010dni kvartet skladao je, pak, Gordan Tudor. Djelo se zove\u00a0Thymos<\/em>, a dolazi od starogr\u010dkoga pojma te u svojoj filozofskoj vi\u0161ezna\u010dnosti mo\u017ee biti du\u0161a, volja i \u0161to\u0161ta drugo. U Tudorovu vi\u0111enju,\u00a0Thymos\u00a0<\/em>je skladba sna\u017enih saksofonskih rifova, uzbudljivih zvu\u010dnih sekvenci i intrigantnih tonskih tekstura. Vrlo dinami\u010dna i raznolika, koja potvr\u0111uje autorov interes i poznavanje razli\u010ditih \u017eanrova i stilova \u010dije su zna\u010dajke u njoj na\u0161le svoj zajedni\u010dki prostor. Izazovan je uvodni\u00a0groove<\/em>, sna\u017ena je sekvenca pretapanja u sporome dijelu drugoga stavka, mo\u0107na me\u0111uigra silovitih zvukova finala.\u201c (Glazba.hr)<\/p>\n

Bruno Vlahek<\/strong> (Zagreb, 1986.) nastupa kao pijanist diljem Europe, Azije, Afrike, obje Amerike i Bliskog istoka, u dvoranama kao \u0161to su Palau de la M\u00fasica u Barceloni, Mozarteum u Salzburgu, Gasteig u M\u00fcnchenu, Dubai Opera, Akademija Liszt <\/em>u Budimpe\u0161ti i Auditorio Nacional u Madridu, te na festivalima u Dubrovniku, Be\u010du, New Yorku i Verbieru. Diplomirao je u Zagrebu u klasi Vladimira Krpana, te nastavio studije u Lausannei i K\u00f6lnu. Usavr\u0161avao se u Madridu kod Dmitrija Ba\u0161kirova. Laureat je natjecanja u Parizu, \u0160angaju i Lyonu te dobitnik nagrada Mladi glazbenik godine, Paderewski, Yamaha, Pnina Salzman, Artists on Globe<\/em> i po\u010dasne diplome kraljice Sofije. Kao skladatelj osvojio je nagrade Crist\u00f3bal Halffter, New Classics, Porin<\/em> i Stjepan \u0160ulek<\/em>. Snimio je vi\u0161e CD-a, a njegove izvedbe emitiraju BBC, France Musique, RTVE i druge postaje. Germination <\/em><\/strong>je skladao za Novalis Festival<\/em> u Osijeku, koji je 2024., kada je skladba praizvedena, tematski bio posve\u0107en ekologiji, kao \u201epoziv je na promi\u0161ljanje o osjetljivoj ravnote\u017ei izme\u0111u \u010dovjeka i prirode kroz univerzalni jezik glazbe\u201c te \u201esvjedo\u010danstvo o snazi suvremene glazbe da promi\u0161lja o goru\u0107im globalnim pitanjima\u201c. Germination<\/em> je praizveo upravo Papandopulo kvartet te ju od tada izveo vi\u0161e puta, nedavno i u Maloj dvorani Lisinski, nakon \u010dega je muzikologinja Iva Lovrec \u0160tefanovi\u0107, za portal Glazba.hr<\/em>, zapisala: \u201eVlahek je djelo\u00a0Germination<\/em>\u00a0(Klijanje<\/em>) satkao sitnim vezom u ve\u0107 spomenutih pet stavaka otvaraju\u0107i blago i \u017eanrovske granice, \u0161to je \u010dini pogodnom za uklju\u010divanje u razli\u010dite rasporede pa tako i ovaj koji je ba\u0161 bio izrazito raspolo\u017een za iskorak prema plesnom zvuku.\u201c<\/p>\n

Francuski skladatelj R<\/strong>\u00e9<\/strong>gis Campo <\/strong>(1968.) autor je \u010detverostava\u010dnog ciklusa za kvartet saksofona, Tintamarre<\/em><\/strong>, <\/em>\u010diji je naslov spoj rije\u010di ‘tintant’ (zvoniti, kuckati) i ‘mare’ (jezerce). Skladbu je napisao 2006. godine na narud\u017ebu kvarteta Axone. Zahvaljuju\u0107i jednom od najve\u0107ih saksofonista dana\u0161njice, Claudeu Delangleu, i njegovim studentima s pari\u0161kog Konzervatorija, saksofon se svrstao me\u0111u omiljene Campove instrumente te ga potaknuo na skladanje nekoliko djela. \u201eTintamarre <\/em>je konkretizacija \u010ditave teatralizacije koja okru\u017euje taj instrument: preuzeo sam ideju o likovima-saksofonima u vi\u0161e aspekata koje sam razvio u proteklih nekoliko godina. \u010cetiri glazbenika redom su klaunovi, jazzisti, uli\u010dni, gradski i seoski svira\u010di, ali i oni koji zatvaraju zabave\u201c, zapisuje skladatelj. \u201eSkladbu \u010dine \u010detiri stavka: prva dva brza i napeta vode u prili\u010dno polagani tre\u0107i stavak s tehnikom bisbigliando \u2013 <\/em>brzom nizanju razli\u010ditih prstiju na istom i bliskim tonovima. \u010cetvrti i posljednji stavak rezimira sve prija\u0161nje ideje te, kao i drugi stavak, zalazi u svijet jazza.\u201c[\/vc_column_text][\/toggle][\/toggles][\/vc_column][\/vc_row]\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

22. 11. 2025. | 19:30h | Kazali\u0161na dvorana<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":13243,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[54,63],"tags":[],"class_list":{"0":"post-13354","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-koncerti","8":"category-music-mission-vision"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13354","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13354"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13354\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13521,"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13354\/revisions\/13521"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/media\/13243"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13354"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13354"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13354"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}