{"id":13336,"date":"2025-10-09T16:20:03","date_gmt":"2025-10-09T14:20:03","guid":{"rendered":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/?p=13336"},"modified":"2025-11-13T17:22:14","modified_gmt":"2025-11-13T16:22:14","slug":"trio-balthasar-velika-britanija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/trio-balthasar-velika-britanija\/","title":{"rendered":"TRIO BALTHASAR (Velika Britanija)"},"content":{"rendered":"[vc_row type=”in_container” full_screen_row_position=”middle” column_margin=”default” column_direction=”default” column_direction_tablet=”default” column_direction_phone=”default” scene_position=”center” text_color=”dark” text_align=”left” row_border_radius=”none” row_border_radius_applies=”bg” overflow=”visible” overlay_strength=”0.3″ gradient_direction=”left_to_right” shape_divider_position=”bottom” bg_image_animation=”none” shape_type=””][vc_column column_padding=”no-extra-padding” column_padding_tablet=”inherit” column_padding_phone=”inherit” column_padding_position=”all” column_element_direction_desktop=”default” column_element_spacing=”default” desktop_text_alignment=”default” tablet_text_alignment=”default” phone_text_alignment=”default” background_color_opacity=”1″ background_hover_color_opacity=”1″ column_backdrop_filter=”none” column_shadow=”none” column_border_radius=”none” column_link_target=”_self” column_position=”default” gradient_direction=”left_to_right” overlay_strength=”0.3″ width=”1\/1″ tablet_width_inherit=”default” animation_type=”default” bg_image_animation=”none” border_type=”simple” column_border_width=”none” column_border_style=”solid”][image_with_animation image_url=”13247″ image_size=”full” animation_type=”entrance” animation=”None” animation_movement_type=”transform_y” hover_animation=”none” alignment=”center” img_link_large=”yes” border_radius=”none” box_shadow=”none” image_loading=”default” max_width=”100%” max_width_mobile=”default”][vc_column_text]\n

Foto: Benjamin Ealovega<\/p>\n[\/vc_column_text][divider line_type=”No Line” custom_height=”20″][divider line_type=”No Line” custom_height=”60″][vc_column_text]Srijeda, 19. studenog 2025. u 19:30
\n<\/strong>Kazali\u0161na dvorana Centra Knap<\/strong><\/p>\n

TRIO BALTHASAR (Velika Britanija) <\/strong><\/a>
\n<\/span><\/span>Michael Foyle, violina
\nBartholomew LaFollette, violon\u010delo
\nIain Burnside, klavir<\/p>\n

Preuzmite besplatne ulaznice<\/a><\/span><\/span><\/i><\/em><\/strong><\/p>\n


\nSacred and Profane<\/em><\/strong><\/p>\n


\nJudith Weir
\n<\/strong>O Viridissima! <\/em><\/strong><\/p>\n

Peter Longworth
\n<\/strong>Dufy Sketches<\/em><\/strong> (svjetska praizvedba)<\/p>\n

Manuela Kerer
\n<\/strong>Bestie infernali<\/em><\/strong><\/p>\n

Thomas Ad\u00e8s
\n<\/strong>Suita iz Oluje<\/em> (The Tempest<\/em>)<\/strong>, za violinu i klavir
\nCaliban: This island\u2018s mine <\/em>(\u010din 1, scena 4)
\n<\/em>Ariel: Full fathom five thy father lies <\/em>(\u010din 1, scena 5)
\nMiranda: Aria and Quintet
\n<\/em>Caliban and Ariel, Free \u00a0<\/em><\/p>\n

David Matthews
\n<\/strong>Klavirski trio<\/em><\/strong> br. 2, op. 61
\n<\/strong>Allegro
\n<\/em>Adagio
\n<\/em>Scherzo. Molto allegro
\n<\/em>Allegro moderato \u2013 Andante con moto \u2013 Presto<\/em><\/p>\n

Britanski Trio Balthasar<\/strong> relativno je novi komorni sastav na svjetskoj glazbenoj sceni. Okuplja troje etabliranih glazbenika s bogatim me\u0111unarodnim karijerama: violinista Michaela Foylea, violon\u010delista Bartholomewa LaFollettea i pijanista Iaina Burnsidea. Posve\u0107eni ma\u0161tovitom i raznolikom programu, istra\u017euju klasike repertoara za klavirski trio uz manje poznata djela. \u201eTrio Balthasar savr\u0161eno sura\u0111uje. Svaki \u010dlan izuzetno je talentiran u svom podru\u010dju\u201c (Rye News<\/em>).<\/p>\n

Nakon prvoga nastupa trija u Wigmore Hallu u Londonu 2022. godine, uslijedili su koncerti na Me\u0111unarodnom festivalu u Harrogateu, festivalima u Ryeu i Petworthu te na glazbenom festivalu Kirker<\/em> na otoku Ischia (Italija). Ime Balthasar <\/em>prvotno su preuzeli kao posvetu njema\u010dkom baroknom arhitektu Balthasaru Neumannu, a kako je Baltazar i ime jednog od triju kraljeva, mudraca, iz pri\u010de o Isusovu ro\u0111enju, razvila se ideja o trojici mu\u0161karaca koji putuju i nose darove. Njihovi koncerti u sezoni 2024.\/25. uklju\u010duju nastupe u Le Baixuu u Bruxellesu, na festivalu Holt<\/em> te u novoj koncertnoj dvorani u Londonu, Bechstein Hall.[\/vc_column_text][\/vc_column][\/vc_row][vc_row type=”full_width_content” full_screen_row_position=”middle” column_margin=”default” column_direction=”default” column_direction_tablet=”default” column_direction_phone=”default” scene_position=”center” text_color=”dark” text_align=”left” row_border_radius=”none” row_border_radius_applies=”bg” overflow=”visible” disable_element=”yes” overlay_strength=”0.3″ gradient_direction=”left_to_right” shape_divider_position=”bottom” bg_image_animation=”none” gradient_type=”default” shape_type=””][vc_column column_padding=”no-extra-padding” column_padding_tablet=”inherit” column_padding_phone=”inherit” column_padding_position=”all” column_element_direction_desktop=”default” column_element_spacing=”default” desktop_text_alignment=”default” tablet_text_alignment=”default” phone_text_alignment=”default” background_color_opacity=”1″ background_hover_color_opacity=”1″ column_backdrop_filter=”none” column_shadow=”none” column_border_radius=”none” column_link_target=”_self” column_position=”default” gradient_direction=”left_to_right” overlay_strength=”0.3″ width=”1\/1″ tablet_width_inherit=”default” animation_type=”default” bg_image_animation=”none” border_type=”simple” column_border_width=”none” column_border_style=”solid”][vc_gallery type=”flickity_static_height_style” images=”9703,9708,9707,9706,9705,9704″ flickity_spacing=”default” flickity_controls=”pagination” flickity_overflow=”hidden” flickity_wrap_around=”wrap” flickity_box_shadow=”none” image_loading=”default” onclick=”link_image” img_size=”full”][divider line_type=”No Line” custom_height=”1″ custom_height_tablet=”10″ custom_height_phone=”20″][vc_column_text css=”.vc_custom_1699024796783{margin-right: 20px !important;}”]\n

Photo: @matija.jimi<\/p>\n[\/vc_column_text][\/vc_column][\/vc_row][vc_row type=”in_container” full_screen_row_position=”middle” column_margin=”default” column_direction=”default” column_direction_tablet=”default” column_direction_phone=”default” scene_position=”center” text_color=”dark” text_align=”left” row_border_radius=”none” row_border_radius_applies=”bg” overflow=”visible” overlay_strength=”0.3″ gradient_direction=”left_to_right” shape_divider_position=”bottom” bg_image_animation=”none”][vc_column column_padding=”no-extra-padding” column_padding_tablet=”inherit” column_padding_phone=”inherit” column_padding_position=”all” column_element_direction_desktop=”default” column_element_spacing=”default” desktop_text_alignment=”default” tablet_text_alignment=”default” phone_text_alignment=”default” background_color_opacity=”1″ background_hover_color_opacity=”1″ column_backdrop_filter=”none” column_shadow=”none” column_border_radius=”none” column_link_target=”_self” column_position=”default” gradient_direction=”left_to_right” overlay_strength=”0.3″ width=”1\/1″ tablet_width_inherit=”default” animation_type=”default” bg_image_animation=”none” border_type=”simple” column_border_width=”none” column_border_style=”solid”][toggles style=”minimal”][toggle color=”Default” heading_tag=”default” heading_tag_functionality=”default” title=”Vi\u0161e o djelima”][vc_column_text]Judith Weir<\/strong> (1954.) jedna je od najva\u017enijih suvremenih britanskih skladateljica. Tijekom bogate karijere sura\u0111ivala je s brojnim vode\u0107im orkestrima, ansamblima, zborovima i solistima te skladala glazbu za nacionalne i kraljevske sve\u010danosti. Kao Master of the Queen\u2019s Music<\/em>, od 2014., posvetila se poticanju glazbenog obrazovanja i amaterskog muziciranja u zajednici. \u201eO Viridissima<\/em><\/strong> je obrada\/rekonstrukcija monodijskog hvalospjeva O Viridissima Virga<\/em> svete Hildegard von Bingen. Njezina se melodija (pone\u0161to ornamentirana) provla\u010di kroz cijelo djelo, izmjenjuju\u0107i se izme\u0111u violine, violon\u010dela, ili oboje, uz stalne promjene registra i boje tona. Pred kraj, iz melodije postupno izranja jednostavna tonalitetnost. Hildegardin tekst (koji se u ovoj skladbi ne pjeva) povezuje Marijinu plodnost s prirodnim svijetom. U pretposljednjem stihu Hildegard iznosi iznena\u0111uju\u0107e mra\u010dnu misao: ‘Eva je to odbacila’. Upravo u tom trenutku prvi se put \u010duju duboki registri violon\u010dela i klavira. Neposredno zatim, glazba se nakratko uzdi\u017ee prema ‘stratosferi’, odjekuju\u0107i zavr\u0161nim Hildegardinim rije\u010dima: ‘Neka sada bude hvala Svevi\u0161njem’.\u201c (J. Weir) Skladbu je praizveo Trio Albany u Yorku 2015. godine.<\/p>\n

Peter Longworth <\/strong>(1990.) studirao je kompoziciju kod Mark-Anthonyja Turnagea na Royal College of Music i kod Matthewa Kinga na Guildhall School of Music and Drama, gdje i sam predaje od 2018. godine. Sudjelovao u programu Londonske filharmonije za mlade skladatelje te u programu Composers Hub<\/em> Kraljevskog \u0160kotskog nacionalnog orkestra. Djela mu se izvode diljem Europe, Sjeverne Amerike i Japana, te u vode\u0107im britanskim koncertnim dvoranama. Za skladbu Dufy Sketches<\/em><\/strong>, koja upravo u Zagrebu do\u017eivljava svoju praizvedbu, nadahnuo se stvarala\u0161tvom francuskog slikara Raoula Dufyja. \u201e’Dufy je u\u017eitak’, primijetila je spisateljica Gertrude Stein, a moj klavirski trio, Dufy Sketches<\/em>, nastoji slikarevu \u017eivopisnu upotrebu boja i lako\u0107u poteza prenijeti na glazbu. Djelo je koncipirano u dva stavka koja dijele ve\u0107inu glazbenog materijala. Prvi, Boats and Bell Towers<\/em> (Brodovi i zvonici<\/em>), zapo\u010dinje kratkim uvodom koji priziva zvuk zvona. Slijede dvije barkarole s pjevnim linijama guda\u010da nasuprot ljupkim, valovitim teksturama klavira. Izme\u0111u tih epizoda nalazi se kratki koral, koji je istaknut daljnjim zvonkim figurama. Drugi stavak, Toccatas and Regattas<\/em> (Toccate i regate<\/em>), \u017eivahniji je, i spaja varijacije barkarole iz prethodnog stavka s \u017eivopisnom interpretacijom stranice iz partiture koja se nalazi na Dufyjevoj slici Nu au patio \u00e0 Caldes de Montbui<\/em> (1945.). Dijelom inspirirana Dufyjevim ljubavlju prema utrkama brodova, glazba u stavku \u010desto se dijeli izme\u0111u guda\u010da i klavira u obliku razigranog dijaloga, sve dok mirna koda ne dovede djelo do kontemplativnog zavr\u0161etka. Jo\u0161 jedna poveznica s Raoulom Dufyjem nalazi se u glazbenom materijalu koji je izveden iz slova umjetnikova imena, koriste\u0107i kriptogramski sustav koji su primjenjivali njegovi sunarodnjaci (i gotovo suvremenici), Ravel i Debussy, u svojim djelima ‘sur le nom d’Haydn’.\u201c (P. Longworth)<\/p>\n

Skladateljica, violinistica, pravnica i psihologinja Manuela Kerer<\/strong> (1980.) u svojoj glazbi spaja sve svoje discipline; doktorirala je s temama o razvoju autorskih prava skladatelja te o glazbi i demenciji. Studirala je kompoziciju u Innsbrucku i kod Alessandra Solbiatija u Milanu, a zavr\u0161ila je i studij violine i instrumentalne pedagogije. Njezina djela prisutna su diljem svijeta (New York, Berlin, Be\u010d, Moskva…) na programima uglednih ansambala i solista. Uz izdanje skladbe Bestie infernali!<\/em><\/strong> (Breitkopf & H\u00e4rtel, 2016.) zapisala je: \u201eGlazba Josepha Haydna prati me otkako znam za sebe. Uz njegovu majstorsku vje\u0161tinu, oduvijek su me fascinirali \u0161arm i duhovitost koji izviru iz Haydnovih zvukova. Duhovito i domi\u0161ljato uklju\u010divao je vedre i ironi\u010dne elemente kako bi iznenadio slu\u0161atelje ili im izmamio osmijeh. Tko ka\u017ee da ‘ozbiljna’ glazba doista mora uvijek biti ozbiljna, taj se u Haydnu prevario. A ipak, sam Haydn \u010desto nije imao razloga za smijeh. Njegov brak s Annom Marijom bio je, naime, sve samo ne sretan. U jednom je pismu svoju \u017eenu opisao kao \u201epaklenu zvijer\u201c (Bestia infernale), koja mu je napisala toliko besmislica da joj je zaprijetio kako vi\u0161e ne\u0107e dolaziti ku\u0107i. To ju je, \u010dini se, napokon dovelo k pameti… Zanimljivo je, naravno, da je to pismo bilo upu\u0107eno Luigiji Polzelli, Haydnovoj dugogodi\u0161njoj ljubavnici, 18 godina mla\u0111oj od njega. Je li gospo\u0111a Haydn doista bila tako stra\u0161na, kakvu je ulogu imala vatrena talijanska ljubavnica i je li Haydn doista bio tako o\u010dajan – to vjerojatno nikada ne\u0107emo saznati. Zato sam ja tu nesretnu ljubavnu trokut-dramu prenijela na violinu, violon\u010delo i klavir, koji se kre\u0107u po kromatski nesigurnom tlu. Ho\u0107e li do\u0107i do prijevare? Tko \u0107e koga eventualno prevariti? I tko \u0107e biti prevaren? Ili mo\u017eda postoji vi\u0161e mogu\u0107ih kombinacija? To odlu\u010dujete vi sami. U svakom slu\u010daju, ne\u0107e pro\u0107i bez histerije, jecaja, olak\u0161anja i lete\u0107ih komadi\u0107a (u ovom slu\u010daju) triju \u201epaklenih zvijeri\u201c. Jer, kao \u0161to znamo, ljubav je \u010dudna igra…\u201c Skladba je nastala na narud\u017ebu festivala Haydnfestspiele Eisenstadt<\/em> 2016. uz posvetu Haydn Chamber Ensembleu.<\/p>\n

Zapa\u017eenim opusom orkestralnih, komornih, solisti\u010dkih i vokalnih djela, Thomas Ad\u00e8s <\/strong>(1971.) ubraja se me\u0111u vode\u0107e svjetske skladatelje dana\u0161njice. \u201eSkladatelj nadrealist\u201c, kako ga je nazvao muzikolog Richard Taruskin, privukao je pa\u017enju javnosti praizvedbom komorne opere Powder Her Face <\/em>1995. godine. Zahvaljuju\u0107i tom uspjehu, stigla mu je narud\u017eba Kraljevske opere u Londonu za novo ostvarenje. Prema Shakespeareovoj tragikomediji Oluja<\/em>, a prema libretu Meredith Oakes, skladao je operu koja je \u201ebriljantan odgovor na dramu, a ne samo njezina obrada. Iako je potpuno vjerna duhu Shakespeareove drame, nije njome ograni\u010dena. Ona je sama za sebe i dopu\u0161ta vlastito postojanje i odjek\u201c (Jonathan Kent, redatelj operne produkcije 2006. u Santa Feu). Opera The Tempest<\/em> praizvedena je 2004. u Londonskoj kraljevskoj operi te vrlo brzo progla\u0161ena remek-djelom. Godine 2012. izvedena je i u Metropolitanu, pod ravnanjem samog skladatelja. \u201eVe\u010der je s pravom pripala Ad\u00e8su, koji sam ravna partiturom bogatom orkestralnim bojama i ugo\u0111ajima, a istodobno raznolikom i izra\u017eajnom u vokalnom sloju. Cjelokupan dojam izmjenjuje se izme\u0111u eteri\u010dnog i duhovitog, blistavog i, nerijetko, o\u010daravaju\u0107eg\u201c, zapisao je kriti\u010dar Andrew Clements. Godine 2022., na narud\u017ebu Akademije Kronberg, Jennifer Wingate i Wigmore Halla, Ad\u00e8s je skladao Suitu iz Oluje<\/em><\/strong> za violinu i klavir koju su praizveli violinist Christian Tetzlaff i pijanist Kirill Gerstein 2022. u Kronbergu, te je poslije i snimili. \u201eSjajna glazba istodobno djeluje novo i staro – bez obzira na to kada je napisana. (…) Ovo izvanredno djelo sa\u017eima dramu i ljepotu opere u intenzivan komorni dijalog\u201c, otkrio je Kirill Gerstein u povodu ovogodi\u0161njeg izdanja snimke za etiketu Platoon. \u201eOvdje Ad\u00e8s usmjerava pozornost na Prosperove misti\u010dne suputnike – Mirandu, Ariela i Calibana – ponovno osmi\u0161ljavaju\u0107i njihove glasove kroz izra\u017eajne mogu\u0107nosti violine i klavira\u201c, stoji uz izdanje. \u201eSuita iz Oluje<\/em> nudi \u010daroban ulaz u skladateljev fantasti\u010dni zvukovni svijet – intiman, ma\u0161tovit i prepun tihih otkri\u0107a.\u201c<\/p>\n

David Matthews <\/strong>(1943.) jedan je od vode\u0107ih britanski suvremenih autora simfonijske i komorne glazbe. Sebe opisuje kao skladatelja koji je nastavio putem sli\u010dnim onome kojim su krenuli njegovi sunarodnjaci Michael Tippett i Benjamin Britten – putem ukorijenjenim u be\u010dkim klasicima, ponajprije Beethovenu, ali i u Mahleru, Sibeliusu te modernistima ranog 20. stolje\u0107a. Smatra se skladateljem tonaliteta, koji nastoji povezati glazbeni jezik sada\u0161njice s pro\u0161lo\u0161\u0107u i istra\u017eivati bogatstvo tradicionalnih formi. O svojemu Klavirskom triju<\/em><\/strong> br. 2, op. 61<\/strong>, uz izdanje 2017. godine (Leonore Piano Trio za Toccata Classics) zapisao je: \u201eMoj Klavirski trio<\/em> br. 2 skladan je izme\u0111u o\u017eujka i rujna 1993. za Trio Chagall. Djelo je klasi\u010dno po obliku i tonalitetu: ima \u010detiri stavka, pri \u010demu je Adagio <\/em>najdulji. Prvi stavak je Allegro <\/em>u sonatnom obliku, ali posebno sa\u017eet. (\u2026) Adagio<\/em> je posve\u0107en uspomeni na moju partnericu, knji\u017eevnicu Maggie Hemingway. Skladao sam ga neposredno nakon njezine smrti od te\u0161ke bolesti u svibnju 1993., a rije\u010d je o polaganoj barkaroli u Des-duru (imao sam na umu njezinu ljubav prema Veneciji, gdje je djelomi\u010dno smje\u0161ten njezin posljednji roman Eyes<\/em>). Scherzo<\/em>, posljednji stavak koji sam napisao budu\u0107i da sam u po\u010detku planirao trostava\u010dno djelo, temelji se na ulomcima narodnih melodija. Vrlo je energi\u010dan. (\u2026) Finale<\/em> ima tri dijela: prvi i posljednji su fantasti\u010dnog karaktera, s \u010destom uporabom guda\u010dkih harmonija; sredi\u0161nji dio je raspjevana pjesma.\u201c[\/vc_column_text][\/toggle][\/toggles][\/vc_column][\/vc_row]\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

19. 11. 2025. | 19:30h | Kazali\u0161na dvorana<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":13247,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[54,63],"tags":[],"class_list":{"0":"post-13336","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-koncerti","8":"category-music-mission-vision"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13336","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13336"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13336\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13518,"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13336\/revisions\/13518"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/media\/13247"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13336"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13336"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13336"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}