{"id":11841,"date":"2025-01-17T11:50:33","date_gmt":"2025-01-17T10:50:33","guid":{"rendered":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/?p=11841"},"modified":"2025-02-19T15:08:40","modified_gmt":"2025-02-19T14:08:40","slug":"20-2-2025-1930renata-pokupicmarija-pavlovicjulia-gubajdullina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/20-2-2025-1930renata-pokupicmarija-pavlovicjulia-gubajdullina\/","title":{"rendered":"20. 2. 2025., 19:30
Renata Pokupi\u0107
Marija Pavlovi\u0107
Julia Gubajdullina"},"content":{"rendered":"[vc_row type=”in_container” full_screen_row_position=”middle” column_margin=”80px” equal_height=”yes” column_direction=”default” column_direction_tablet=”default” column_direction_phone=”default” scene_position=”center” constrain_group_2=”yes” constrain_group_6=”yes” translate_y=”-40″ text_color=”dark” text_align=”left” row_border_radius=”none” row_border_radius_applies=”bg” overflow=”visible” overlay_strength=”1″ gradient_direction=”left_to_right” shape_divider_position=”bottom” bg_image_animation=”none” shape_type=”” gradient_type=”default”][vc_column column_padding=”padding-4-percent” column_padding_tablet=”inherit” column_padding_phone=”inherit” column_padding_position=”top” column_element_direction_desktop=”default” column_element_spacing=”default” desktop_text_alignment=”default” tablet_text_alignment=”default” phone_text_alignment=”default” background_color_opacity=”1″ background_hover_color_opacity=”1″ column_backdrop_filter=”none” column_shadow=”none” column_border_radius=”none” column_link_target=”_self” column_position=”default” gradient_direction=”left_to_right” overlay_strength=”0.3″ width=”1\/1″ tablet_width_inherit=”default” animation_type=”default” bg_image_animation=”none” border_type=”simple” column_border_width=”none” column_border_style=”solid” column_padding_type=”default” gradient_type=”default”][image_with_animation image_url=”11842″ image_size=”full” animation_type=”entrance” animation=”None” animation_movement_type=”transform_y” hover_animation=”none” alignment=”” img_link_large=”yes” border_radius=”none” box_shadow=”none” image_loading=”default” max_width=”100%” max_width_mobile=”default”][divider line_type=”No Line” custom_height=”50″][vc_column_text]Zbog velikog interesa za koncert R. Pokupi\u0107, M. Pavlovi\u0107 i J. Gubajdulline (\u010detvrtak, 20. 2., Glazbeni Knap) i ograni\u010denog kapaciteta Koncertne dvorane Centra Knap, gratis ulaznice je mogu\u0107e preuzeti sat vremena prije po\u010detka koncerta (od 18:30h), kod porte u prizemlju Centra Knap.<\/b><\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

\u010cetvrtak, 20. 2. 2025. \/ 19:30
\n<\/strong>Koncertna dvorana<\/strong><\/p>\n

Verwandlung \/ Preobrazba<\/em><\/strong><\/p>\n

Renata Pokupi\u0107, mezzosopran
\n<\/strong>Marija Pavlovi\u0107, klarinet
\n<\/strong>Julia Gubajdullina, klavir<\/strong>[\/vc_column_text][\/vc_column][\/vc_row][vc_row type=”in_container” full_screen_row_position=”middle” column_margin=”default” column_direction=”default” column_direction_tablet=”default” column_direction_phone=”default” scene_position=”center” top_padding=”2%” translate_y=”-80″ text_color=”dark” text_align=”left” row_border_radius=”none” row_border_radius_applies=”bg” overflow=”visible” overlay_strength=”0.3″ gradient_direction=”left_to_right” shape_divider_position=”bottom” bg_image_animation=”none” shape_type=”” gradient_type=”default”][vc_column column_padding=”no-extra-padding” column_padding_tablet=”inherit” column_padding_phone=”inherit” column_padding_position=”all” column_element_direction_desktop=”default” column_element_spacing=”default” desktop_text_alignment=”default” tablet_text_alignment=”default” phone_text_alignment=”default” background_color_opacity=”1″ background_hover_color_opacity=”1″ column_backdrop_filter=”none” column_shadow=”none” column_border_radius=”none” column_link_target=”_self” column_position=”default” gradient_direction=”left_to_right” overlay_strength=”0.3″ width=”1\/1″ tablet_width_inherit=”default” animation_type=”default” bg_image_animation=”none” border_type=”simple” column_border_width=”none” column_border_style=”solid”][vc_column_text css=”.vc_custom_1739790172726{margin-bottom: 30px !important;}”]Dora Peja\u010devi\u0107: Zwei Schmetterlingslieder<\/em> (Dvije leptirove pjesme<\/em>), op. 52<\/strong>, za glas i klavir<\/p>\n

Dora Peja\u010devi\u0107: Verwandlung<\/em> (Preobrazba<\/em>), op. 37a
\n<\/strong>(verziju za glas, klarinet i klavir priredio Franjo Klinar)<\/p>\n

Arthur Bliss: Two Nursery Rhymes
\n<\/em><\/strong>The Ragwort<\/em>, za glas, klarinet i klavir
\nThe Dandelion<\/em>, za glas i klarinet<\/p>\n

Frank Bridge: Tri pjesme za glas, violu i klavir<\/em>, H. 76
\n<\/strong>(verziju za glas, klarinet i klavir priredili Sanja Lasi\u0107 i Franjo Klinar)
\nFar, far from each other
\n<\/em>Where is it that our soul doth go
\n<\/em>Music when soft voices die<\/em><\/p>\n

Bruno Bjelinski: Sonata za klarinet i klavir
\n<\/em><\/strong>Largo-Allegro
\nIntermezzo-Andante
\nAllegro vivace<\/p>\n

Bruno Bjelinski: Pjesme za bezimenu<\/em>, ciklus za glas i klavir na stihove Gustava Krkleca
\n<\/strong>(verziju za glas, klarinet i klavir priredio Alan Bjelinski)
\nSuze
\n<\/em>Sijeno
\n<\/em>Brat
\n<\/em>Susret
\n<\/em>Strah
\n<\/em>Kupine<\/em><\/p>\n

Ivan Josip Skender: Akvarij<\/em>, ciklus pjesama za glas, klarinet i klavir<\/strong> \/ praizvedba
\n(stihovi Du\u0161ko Babi\u0107)
\nKo\u0161ara
\n<\/em>Candide
\n<\/em>Akvarij za svijet
\n<\/em>Ime svijeta
\n<\/em>Olakotne okolnosti
\n<\/em>Ostat \u0107e samo muzika<\/em>[\/vc_column_text][toggles style=”minimal”][toggle color=”Default” heading_tag=”default” heading_tag_functionality=”default” title=”Vi\u0161e o umjetnicima”][vc_column_text]\n

\"Photo:<\/a>

Photo: C. Gloag<\/p><\/div>\n

Mezzosopranistica Renata Pokupi\u0107<\/strong><\/a> poznata je po svojoj u\u017eivljenoj i izra\u017eajnoj interpretaciji. Njezini najve\u0107i uspjesi uklju\u010duju tuma\u010denje uloge Idamantea u Mozartovom Idomeneu<\/em> u produkciji Flamanske opere iz Antwerpena, brojne nastupe s ansamblima Nash i La Serenissima u Wigmore Hallu u Londonu, te izvedbu Beethovenove Devete simfonije<\/em> u Royal Albert Hallu (alt solo).<\/p>\n

Njezine operne uloge obuhva\u0107aju Cherubina u Figarovu piru<\/em>, Siebela u Faustu<\/em>, te Irenu u Tamerlanu<\/em> (Royal Opera Covent Garden u Londonu); naslovnu ulogu u Pepeljuzi<\/em> (Op\u00e9ra de Lille), Dorabellu u Cos\u00ec fan tutte<\/em> (Washington National Opera) i Nerona u Agrippini<\/em>, (operne ku\u0107e u Antwerpenu, Lilleu, Dijonu i Beauneu). Cherubina je izvela i za Operu Los Angeles pod dirigentskim vodstvom Placida Dominga.<\/p>\n

Vrlo tra\u017eena kao koncertna izvo\u0111a\u010dica, ostvarila\u00a0 je debi u Australiji kao Margarita iz Faustovog prokletstva<\/em> uz Simfonijski orkestar iz Melbournea. Pjevala je Romea i Juliju<\/em> (Berlioz) s Bergenskom\u00a0 filharmonijom, Dvo\u0159\u00e1kov Stabat Mater<\/em> s Collegium Vocale Gent, te s Njema\u010dkim simfonijskim orkestrom iz Berlina. Schubertovu Misu u E-duru<\/em> izvela je s Orchestre des Champs-\u00c9lys\u00e9es Paris, Haydnovu Scenu di Berenice<\/em> s Residenzorchester Schloss Esterh\u00e1zy, H\u00e4ndelova Joshuu<\/em> na Me\u0111unarodnom H\u00e4ndelovom festivalu u G\u00f6ttingenu, Rossinijeve i Respighijeve arije sa \u0160kotskim komornim orkestrom, Ceciliju u Anfossijevom Luciu Silli<\/em> na Mozarteumu u Salzburgu s orkestrom Le Cercle de l’Harmonie, i Tirinta iz H\u00e4ndelova Imenea<\/em> s Academy of Ancient Music.<\/p>\n

Sudjelovala je na turneji u \u010dast Lorraine Hunt Lieberson uz Orchestra of the Age of Enlightenment. Nastupala je s vode\u0107im dirigentima, me\u0111u\u00a0 kojima su: Kurt Masur, Kazushi Ono, Kent Nagano, Ingo Metzmacher, Yannick N\u00e9zet-S\u00e9guin, Louis Langre\u00e9, Fabio Biondi, John Eliot Gardiner, William Christie, Paul McCreesh, J\u00e9r\u00e9mie Rhorer, Emmanuelle Ha\u00efm, Christophe Rousset, Carlo Rizzi, Jean-Christophe Spinosi i Laurence Cummings. Sura\u0111uje s pijanistom Rogerom Vignolesom. Zajedno su nastupali u Wigmore Hallu u Londonu, pri The Frick Collection u New Yorku, na Dunavskom festivalu te na Dubrova\u010dkim ljetnim igrama. Objavili su album pjesama Vaclava Toma\u0161eka (Hyperion Records).<\/p>\n

Me\u0111u novijim nastupima u Hrvatskoj su uloga princa Orlovskog u HNK-u Zagreb, nastupi uz Mariju Pavlovi\u0107 i Juliju Gubajdullinu u dvorani Hrvatski dom Split, te suradnja s Koncertnim uredom Zadar u dvorani Bra\u0107e Bersa. Za recital na 65. Splitskom ljetu s Renatom Hill dobila je nagradu Judita<\/em>. Sa Simfonijskim orkestrom HRT-a izvela je Pet R\u00fcckertovih pjesama<\/em> G. Mahlera, a s Dubrova\u010dkim simfonijskim orkestrom i Marijom Pavlovi\u0107 nastupila je u sklopu festivala Stradun Classic.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"Photo:<\/a>

Photo: M. Brato\u0161<\/p><\/div>\n

Ro\u0111ena u Dubrovniku, klarinetistica Marija Pavlovi\u0107<\/strong><\/a>, tijekom ratnih 1990-ih godina odlazi na \u0161kolovanje u Zagreb, nakon \u010dega njezin put prelazi granice Hrvatske\u00a0 i vodi ka me\u0111unarodnoj karijeri. Diplomirala je na Muzi\u010dkoj akademiji u Zagrebu u klasi Milka Pravdi\u0107a, te se usavr\u0161avala na salzbur\u0161kom Mozarteumu u klasi Aloisa Brandhofera, uz priznanje W\u00fcrdigenpreis<\/em> Austrijskog ministarstva za znanost i kulturu u Be\u010du (2002). Usavr\u0161avala se i kod Waltera Boeykensa, Iva Lybeertha, Guy Deplusa, Pascala Moragueza i Yehuda Gilada.<\/p>\n

 <\/p>\n

Dobitnica je brojnih nagrada, me\u0111u kojima su: Nagrada Yamaha<\/em>, Nagrada Zagreba\u010dke filharmonije i PBZ American Expressa za najuspje\u0161nijeg mladog glazbenika, prva nagrada na me\u0111unarodnom natjecanju AudiMozart<\/em> u Roveretu (Italija) te Nagrada Poulenc<\/em> na me\u0111unarodnom natjecanju Ibla Grand Prize<\/em> u Ragusi (Italija). Album Glazba… prijateljstvo<\/em>, koji je snimila s pijanisticom Martinom Filjak, nagra\u0111en je s tri nagrade Porin<\/em> 2011. godine. Za solisti\u010dki nastup s komornim orkestrom Milanske skale (Gli Archi Scaligeri) na 62. Dubrova\u010dkim ljetnim igrama dodijeljena joj je nagrada Orlando<\/em>.<\/p>\n

Odr\u017eala je niz solisti\u010dkih recitala i koncerata komorne glazbe na festivalima kao \u0161to su: Art Masters<\/em> (St. Moritz), Kasseler Musiktage (Njema\u010dka), S\u00e4chsische Mozart-Gesellschaft (Njema\u010dka), Zomer van Antwerpen (Belgija), Dubrova\u010dke ljetne igre, San Marco festival<\/em>,<\/em> Zagreba\u010dke ljetne ve\u010deri, Rishon Lezion<\/em> (Izrael), Musique et Nature en Bauges<\/em> (Francuska), Classic con brio<\/em> (Njema\u010dka), Podium Jonge Musici (Belgija), Bozarsundays<\/em> (Belgija), Arbanassi Summer Music (Bugarska), Seneffe Festival (Belgija), Osorske glazbene ve\u010deri, Stiftfestival (Nizozemska), Syros International Music Festival (Gr\u010dka). Gostovala je u brojnim europskim zemljama, SAD-u, Izraelu i Kini.<\/p>\n

Kao solistica nastupala je s uglednim hrvatskim i inozemnim orkestrima i komornim ansamblima: Komorni orkestar Montreal, Briselski komorni orkestar, Flamanski simfonijski orkestar, Gli Archi Scaligeri, Haydn Orchestra di Bolzano e Trento, Zagreba\u010dki solisti, Dubrova\u010dki simfonijski orkestar, Hrvatski komorni orkestar, Simfonijski orkestar HRT-a, Rije\u010dna filharmonija, Crnogorski simfonijski orkestar, Simfonijski orkestar Se\u010duan. Me\u0111u dirigentima s kojima je sura\u0111ivala su: Yannick N\u00e9zet-S\u00e9guin, Stanislav Kochanovsky, Valery Gergiev, Ben Gernon, Vjekoslav \u0160utej, Pavle De\u0161palj, Rudolf Barshai, Alan Buribayev, Marc Albrecht, Cristian M\u0103celaru, Philippe Herreweghe, Alexander Joel, Eliahu Inbal, Darrell Ang i drugi.<\/p>\n

Kao zaljubljenica u komornu glazbu, \u010dlanica je ansambla DeBewoners iz Antwerpena. Uz komorni ansambl Focus<\/em> snimila je album Hidden Facts<\/em> (2018.) sa skladbama flamanskih skladatelja. Redovito nastupa s fagotistom Pieterom Nuyttenom, a sura\u0111uje i s umjetnicima kao \u0161to su Radovan Vlatkovi\u0107, Tom Owen, Gordan Nikoli\u0107, Maria Meerovitch, Fran\u00e7ois-Ren\u00e9 Duch\u00e2ble, Roman Spitzer, Stefan Milenkovi\u0107, Renata Pokupi\u0107, Monika Leskovar, Bo\u0161tjan Lipov\u0161ek, Daniel Rowland, Maja Bogdanovi\u0107, Vineta Sareika, Asi Matathias.<\/p>\n

Godine 2018. godine postaje rezidencijalna umjetnica<\/em> Dubrova\u010dkog simfonijskog orkestra s kojim je utemeljila festival komorne glazbe Stradun Classic, \u010dija je umjetni\u010dka voditeljica. \u010clanica je \u017eirija me\u0111unarodnih glazbenih natjecanja i gostuju\u0107a profesorica na brojnim me\u0111unarodnim seminarima. Od 2021. godine je izvanredna profesorica na Kraljevskom\u00a0 konzervatoriju<\/em> u Antwerpenu, a od 2023. godine vodi klasu klarineta zajedno s Julienom Herv\u00e9om i Renaudom Guy-Rousseauom.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/strong><\/p>\n

Julia Gubajdullina<\/strong> ro\u0111ena je u Ki\u0161injevu (Moldavija) u obitelji uglednih glazbenika. Klavir je po\u010dela svirati u dobi od \u010detiri godine, a svoj prvi ve\u0107i uspjeh postigla je kao dvanaestogodi\u0161njakinja, nastupiv\u0161i uz orkestar Moldavske filharmonije. Diplomirala je summa cum laude<\/em> na Glazbenoj akademiji u Ki\u0161injevu u klasi Ljudmile Vaverko, a poslijediplomski studij zavr\u0161ila je 1999. godine na Dr\u017eavnom konzervatoriju Petar Ilji\u010d \u010cajkovski <\/em>u Moskvi u klasi Jurija Hajrapetjana.<\/p>\n

Na Me\u0111unarodnom natjecanju za komornu glazbu u Rumunjskoj osvojila je prvu nagradu (1993.), a kao solistica osobito se iskazala osvajanjem prve nagrade na Me\u0111unarodnom natjecanju u Moldaviji (1997.) te tre\u0107e nagrade na Me\u0111unarodnom natjecanju Citta di Sulmona<\/em> u Italiji (1999.). Dobitnica je Posebne nagrade UNESCO-a za umjetni\u010dka postignu\u0107a. Nastupala je uz vode\u0107e simfonijske orkestre te je pod ravnanjem uglednih dirigenata kao \u0161to su Valentin Doni, Mihail Secikin, Marat Akhmet-Zaripov, Christopher Rehli, Emmanuel Leducq-Barome izvela niz klavirskih koncerata J. S. Bacha, L. van Beethovena, J. Brahmsa, C. Francka, R. Schumanna, M. Ravela, S. Rahmanjinova i A. Skrjabina. Godine 2000. preselila se u Sarajevo, gdje je predavala na Muzi\u010dkoj akademiji i bila stalnom \u010dlanicom ansambla SONEMUS, s kojim se \u2013 izvode\u0107i suvremenu glazbu \u2013 uspje\u0161no predstavila i u inozemstvu: Z\u00fcrich (2004.), Muzi\u010dki biennale Zagreb (2005., 2007.). Od 2005. godine \u017eivi u Hrvatskoj gdje radi na Muzi\u010dkoj akademiji Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu kao izvanredna profesorica te voditeljica kolegija komorne glazbe.<\/p>\n

Nastupila je u brojnim ciklusima i na festivalima kao \u0161to su Molto cantabile, Pianofortissimo, Glazbeni umjetnici Zagrebu, Diapason, Vivat Academia, Opera selecta i drugi. Strastvena zaljubljenica u komorno muziciranje sura\u0111ivala je s istaknutim umjetnicima poput Tatiane Samouil, Monike Leskovar, Martine Goj\u010dete Sili\u0107, Renate Pokupi\u0107, Aline Gubajdulline, Marka Genera, Kre\u0161imira Lazara, Marca Grazianija, Ivane Lazar, Milana \u010cunka, Vladimira Kossjanenka i dr. Gotovo dva desetlje\u0107a koncertira u klavirskom duu s Rubenom Dalibaltayanom s kojim je osnovala Ljetnu \u0161kolu Makarska, gdje odr\u017eava majstorske te\u010dajeve od 2006. godine. \u010clanica je \u017eirija glazbenih natjecanja i gostuju\u0107a profesorica na seminarima u Hrvatskoj i inozemstvu.<\/p>\n

U povijesti hrvatske glazbe Dori Peja\u010devi\u0107<\/strong> (1885. \u2013 1923.) pripada iznimno va\u017eno mjesto me\u0111u usmjerenjima hrvatske glazbene moderne, razdoblja koje je na\u0161oj sredini donijelo skladatelje \u0161kolovane u europskim sredi\u0161tima i opuse koji su bili odraz tada\u0161njih zbivanja na europskoj glazbenoj sceni. Fascinantna skladateljica i intelektualka, izuzetno znati\u017eeljna i senzibilna umjetnica, aristokratkinje koja, kako nam otkrivaju njezina pisma, nije mogla zamisliti \u017eivot bez rada, u Zagrebu, M\u00fcnchenu i Dresdenu gdje se \u0161kolovala i kretala,\u00a0 upijala je razne utjecaje. Sav njezin opus nastao je u razdoblju izme\u0111u 1897. i 1922. godine. Cijelo to vrijeme skladala je vokalnu liriku koja odra\u017eava njezino umjetni\u010dko sazrijevanje. Posljednjim godinama njezina stvarala\u0161tva pripadaju Zwei Schmetterlingslieder<\/em> <\/strong>(Dvije leptirove pjesme<\/em>), op. 52 iz 1920. godine (ujedno posljednje ostvarenje koje je skladala za orkestar). Uglazbljuju stihove Karla Henckella – Gold\u2019ne Sterne, blaue Gl\u00f6ckchen<\/em> (Zlatne zvijezde, plava zvonca<\/em>) i Schwebe du Schmetterling, schwebe vorbei<\/em> (Leti leptiri\u0107u, leti u svijet<\/em>). \u201eNepretenciozan, lepr\u0161av tekst poveo je skladateljicu prema sa\u017eetoj formi koja se ostvaruje u igri motiva u rastvorenoj, prozra\u010dnoj teksturi \u2012 a ona je jo\u0161 dojmljivija u verziji tih skladbi za glas i orkestar. U objema popijevkama metar sugerira plesni pokret. I dok je prva popijevka formalno otvorena i gotovo skicozna, u drugoj se u sklopu prokomponirane forme nazrijevaju obrisi tekstom uvjetovane trodijelnosti\u201c (K. Kos)<\/p>\n

Verwandlung<\/em><\/strong> (Preobrazba<\/em>), op. 37a pjesma je iz 1915. na stihove Karla Krausa. Poticaj za uglazbljenje Dori je stigao povodom vjen\u010danja njezine bliske prijateljice Sidonije N\u00e1dhern\u00fd von Borutin s talijanskim grofom Carlom Guicciardinijem (koje se naposljetku nije dogodilo). Izvorna verzija za glas, violinu i orgulje ili klavir izuzetno se svidjela Krausu, te ju je pokazao i Arnoldu Sch\u00f6nbergu koji se pohvalno izrazio. Dora je skladbu i orkestrirala, te je u toj verziji praizvedena na koncertu u Hrvatskome narodnom kazali\u0161tu u Zagrebu 7. o\u017eujka 1917. godine. Djelo je to koje najavljuje skladatelji\u010dinu posve\u0107enost introspektivnom Liedu<\/em>, danas sa statusom jednog od \u201e najzna\u010dajnijih djela Dore Peja\u010devi\u0107 i jedno od onih zbog kojih je zaslu\u017eila titulu najve\u0107e hrvatske skladateljice\u201c (D. Mari\u0107).<\/p>\n

Engleski skladatelj ameri\u010dkoga podrijetla, Sir Arthus Bliss <\/strong>(1891. \u2013 1975.) progla\u0161en vitezom 1950. godine, bio je kralji\u010din skladatelj (Master of the Queen’s Music<\/em>) u Velikoj Britaniji od 1953. do svoje smrti. Nakon razdoblja u kojemu je prihvatio radikalniji pristup skladanju, priklonio se kasnoromanti\u010darskoj tradiciji engleske glazbe koju je uspostavio Edward Elgar. U skladu s du\u017enostima svoje slu\u017ebene pozicije, skladao je razne ceremonijalne skladbe, uz glazbu za koncertne dvorane, kazali\u0161te i kino. U godinama nakon Prvog svjetskog rata, kao mladi skladatelj koji je tek gradio svoj stil, Bliss je \u010desto posezao za pjesmom u kojoj je lak\u0161e (nego u ve\u0107im formama) mogao iskazati svoje ideje i razvijati skladateljsku tehniku, te ju relativno brzo plasirati me\u0111u slu\u0161atelje, zahvaljuju\u0107i me\u0111u ostalim svojoj vje\u0161tini pijanista-korepetitora. Two Nursery Rhymes <\/em><\/strong>(Dvije dje\u010dje pjesmice<\/em>) spretno je i jezgrovito uglazbljenje stihova pjesnikinje Frances Cornford, njegove poznanice iz vremena\u00a0 studija \u010dijem se otvorenom stilu li\u0161enom sentimentalnosti divio. Kroz stihove o livadnom cvije\u0107u The Ragwort<\/em> (Jakobov stara\u010dac<\/em>) i The Dandelion<\/em> (Masla\u010dak<\/em>), pjesme slikovito, ali izravno i s jasno\u0107om emocije, progovaraju o ljudskoj prirodi.<\/p>\n

\u00a0<\/em>Engleski skladatelj, violist i dirigent Frank Bridge<\/strong> (1879. \u2013 1941.) ve\u0107 je za vrijeme studija na Kraljevskom glazbenom koled\u017eu stvorio niz ambicioznih komornih djela i kao violist po\u010deo uspostavljati reputaciju vje\u0161tog komornog glazbenika. Bio je \u010dlan Engleskog guda\u010dkog kvarteta, te kvarteta Grimson i Motto. Godine 1906. glasoviti kvartet Joachim pozvao ga je na zajedni\u010dki nastup, a u sljede\u0107em je desetlje\u0107u sura\u0111ivao s mnogim istaknutim glazbenicima. Oko 1912. godine po\u010deo se sve vi\u0161e se usmjeravati na dirigiranje i kompoziciju. Njegova pozicija u glazbi 20. stolje\u0107a po mnogo\u010demu je izolirana, no zbog tehni\u010dke briljantnosti i izra\u017eajnosti svoje zrele glazbe, zauzima va\u017eno mjesto u britanskom glazbenom modernizmu. Skladao je pjesme tijekom cijele karijere, iako najvi\u0161e izme\u0111u 1901. i 1908. kada je nastalo vi\u0161e od polovice od pedesetak pjesama u njegovu opusu. Zanimljivo je tako\u0111er da je ve\u0107inom uglazbljivao stihove koje do tada nije koristio niti jedan skladatelj, a veliku pa\u017enju posvetio je i Heinrichu Heineu. Tri pjesme za glas, violu i klavir<\/em><\/strong> skladao je 1906.\/07. na stihove Matthewa Arnolda (Far, far from each other<\/em>), Heinricha Heinea (Where is it that our soul doth go<\/em>) i P. B. Shelleyja (Music when soft voices die<\/em>). Prvi su put javno izvedene 1908., pri \u010demu Bridge nije svirao violu ve\u0107 klavir. Iako im se zamjera odre\u0111ena nepovezanost glazbe i poezije, pjesme su me\u0111u omiljenim skladbama engleskog vokalnog komornog repertoara.[\/vc_column_text][\/toggle][\/toggles][divider line_type=”No Line” custom_height=”50″][\/vc_column][\/vc_row]\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

[vc_row type=”in_container” full_screen_row_position=”middle” column_margin=”80px” equal_height=”yes” column_direction=”default” column_direction_tablet=”default” column_direction_phone=”default” scene_position=”center” constrain_group_2=”yes” constrain_group_6=”yes” translate_y=”-40″ text_color=”dark” text_align=”left” row_border_radius=”none”…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":11842,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[61],"tags":[],"class_list":{"0":"post-11841","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-glazbeni-knap"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11841","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11841"}],"version-history":[{"count":34,"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11841\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12050,"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11841\/revisions\/12050"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11842"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11841"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11841"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.knap.hr\/centar\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11841"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}