Skip to main content
Glazbeni Knap

23. 4. 2025., 19:30
TRIO ALIQUOT

By 02.04.2025.14 travnja, 2025No Comments

Srijeda, 23. 4. 2025. / 19:30
Koncertna dvorana Centra Knap

Trio Aliquot
Nataša Antoniazzo, mezzosopran
Jadranka Gašparović, violončelo
Mia Elezović, klavir

 NEMA VIŠE SLOBODNIH MJESTA!

Program:

César Franck:
Le Sylphe (Silfida)
(stihovi: Alexandre Dumas)

Hector Berlioz:
La Captive (Zarobljenica)
(stihovi: Victor Hugo)

Amy Marcy Beach:
Chanson d’amour (Ljubavna pjesma), op. 21, br. 1
(stihovi: Victor Hugo)

Anton Arenski:
Đurđice, op. 38, br. 2
(stihovi: Petar Iljič Čajkovski)

Louis Spohr:
Lied der Emma (Emmina pjesma)
(stihovi: Wilhelm Vogel / iz drame: Der Erbvertrag)

Joseph Marx:
Adagio
(stihovi: Anton Wildgans)

Johannes Brahms:
Gestillte Sehnsucht (Utažena čežnja), op. 91, br. 1
(stihovi: Friedrich Rückert)
Geistliches Wiegenlied (Duhovna uspavanka), op. 91, br. 2
(stihovi: Emanuel Geibel)

Jules Massenet:
On dit… (Kažu…)
(stihovi: Jean Roux)
Elégie (Elegija)
(stihovi: Louis Gallet)

Više o umjetnicama

N. Antoniazzo (foto, B. Šimić)

N. Antoniazzo (foto, B. Šimić)

Nataša Antoniazzo magistrirala je solo pjevanje kod prof. Snježane Bujanović-Stanislav na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Usavršavala se na majstorskim tečajevima kod Sene Jurinac u Beču, Grace Bumbry u Salzburgu i Švicarskoj, Jonathana Morrisa u Švicarskoj te Ruže Pospiš Baldani u Zagrebu. Dobitnica je nagrada na međunarodnim pjevačkim natjecanjima, kao i uglednih stipendija i priznanja, među kojima je Rektorova nagrada Sveučilišta u Zagrebu. Nastupala je kao solistica u opernim produkcijama nacionalnih kazališnih kuća u Zagrebu i Rijeci, te na njemačkim i švicarskim opernim i koncertnim pozornicama. Njezin raznolik i bogat repertoar obuhvaća glazbu od baroka do 21. stoljeća. Operni repertoar se proteže od bečke klasike (Ch. W. Gluck, W. A. Mozart, L. van Beethoven), romantizma (G. Rossini, H. Berlioz, G. Verdi, R. Wagner) i talijanskog verizma (G. Puccini) do suvremene opere ( I. Lhotka- Kalinski). U koncertnom repertoaru najviše njeguje Lied. S dugogodišnjom suradnicom, pijanisticom Mijom Elezović, ostvarila je nastupe po cijeloj Hrvatskoj i u Europi na brojnim glazbenim festivalima te snimila više nosača zvuka za njemačku izdavačku kuću Antes Edition / Bella Musica Edition uz svjetsku distribuciju etikete Naxos: Mignon (2016.), Das kroatische Kunstlied (2018.), Franjo Krežma – Lieder (2020.), na kojemu su prvi put predstavljene Krežmine solo pjesme, Das kroatische Kunstlied 2 (2022.), Träume / Dreams (2024.). Svoj prvi CD, Barokna glazba sjeverne Hrvatske, objavila je za izdavačku i diskografsku kuću Cantus 2013., a snimila je i komorna djela Franje Kuhača za Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti.  Docentica je na studiju Glume Fakulteta za film i scensku umjetnost, Međunarodnog Sveučilišta Libertas u Zagrebu gdje vodi kolegij Glazbeni izraz.

J. Gašparović (foto, H. Ghammache)

J. Gašparović (foto, H. Ghammache)

Violončelistica Jadranka Gašparović diplomirala je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Valtera Dešpalja. Potom odlazi na usavršavanje na Visoku glazbenu školu u Kölnu, u razred prof. Franza Helmersona. Pohađala je i intenzivni studij komorne glazbe kod članova

Gudačkoga kvarteta Alban Berg. Dobitnica je brojnih državnih i međunarodnih nagrada, a među najvažnijim su nagrada s natjecanja Scheveningen u Haagu te Antonio Janigro u Zagrebu. Također, 1994. godine Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika dodijelilo joj je Nagradu Milka Trnina za izvedbu skladbe za violončelo i orkestar Drammatico Milka Kelemena. Kao najuspješniji mladi glazbenik 1999. godine osvojila je Nagradu Ivo Vuljević Hrvatske glazbene mladeži. Kao solistica nastupala je uz pratnju Zagrebačke filharmonije,

Zagrebačkih solista, Simfonijskoga orkestra Hrvatske radiotelevizije i drugih. Nastupala je uz međunarodne orkestre kao što su Simfonijski orkestar MÁV (Budimpešta), Panonska filharmonija (Pečuh), Moravska filharmonija (Olomouc) i Filharmonijski orkestar Bohuslav Martinů (Zlin, Češka). Gostovala je diljem Europe i Australije kao solistica uz Junge Philharmonie Köln. Od 2002. je solo violončelistica Flamanske opere u Antwerpenu i vođa ansambla violončela Octocelli.

M. Elezović (foto, M. Taradi)

M. Elezović (foto, M. Taradi)

Mia Elezović diplomirala je klavir u klasi Zvjezdane Bašić na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu 1994., u dobi od 19 godina, a 2001. je i magistrirala. Dobitnica je nagrada na natjecanjima u Hrvatskoj i inozemstvu, kao i Rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu. Primila je i nagradu njemačke Zaklade Da Ponte. Usavršavala se kod Hansa Petermandla na Sveučilištu za glazbu i izvedbene umjetnosti u Beču, te kod Herberta Seidela na Sveučilištu za glazbu i izvedbene umjetnosti u Frankfurtu. Drugi je magisterij (interpretacija suvremene glazbe) stekla na Manhattan School of Music u New Yorku. Tijekom boravka u New Yorku nastupala je u Carnegie Hallu i Klavirskom salonu Yamaha, a za pjevačke su ju recitale rado angažirali profesori Mark Oswald, Marianne Barrett i Gait Sirguey. Godine 2007. bila je angažirana kao docentica na Glazbenoj školi Alpha (Queens, New York) i na Muzičkoj akademiji Bergen (Oradell, New Jersey). Podučavala je mlade pijaniste na Ljetnoj glazbenoj školi u Westfieldu (2008.), te na Školi Ross u New Yorku (2008.-2009.). Dodatne ideje i poticaje primila je na majstorskim tečajevima uglednih pedagoga kao što su S. Bishop Kovacevich, E. Picht-Achsenfeld, L. Hokanson, J. Perry, J. F. Antonioli, J. O’Conor i M. Suk. Snimala je za HRT, te izdala više nosača zvuka u svjetskim distribucijama s raznim komornim sastavima. Njeguje razgranatu solističku i komornu koncertnu karijeru, te održava brojne recitale u Europi, Kataru, Japanu i SAD-u, a jednako je tražena i kao komorna glazbenica uz različite sastave. Kao solistica nastupila je uz orkestre pod ravnanjem dirigenata kao što su Kazushi Ono, Pavle Dešpalj, Pascal Rophé, Tara Simocic i Luca Pfaff. Od studenoga 2010. predaje na Kraljevskom konzervatoriju u Liègeu, a od 2016. godine je izv. profesorica na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku.

Pratite Centar kulture i na društvenim mrežama